Facebook Pixel
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dala je Elektroprivredi Bosne i Hercegovine (EP BiH) kredit u iznosu od 25,1 milion eura za razvoj i izgradnju solarne elektrane od 50 megavati na nekadašnjem odlagalištu ugljenog pepela, prenosi Klix.

Kako su saopćili iz EBRD-a, osim sopstvenog finansiranja, EBRD je pomogao u mobilizaciji dodatnih sredstava za projekat, s UniCredit Bankom kroz osiguranje paralelnog kredita od 15 miliona eura. Sredstva iz kredita će se koristiti za razvoj, izgradnju i rad dvije susjedne solarne elektrane, kombinovanog kapaciteta od 50 megavati, u Gračanici.

Dvostruke solarne elektrane će biti, kako su ukazali, najveći solarni projekat koji je kompanija do sada razvila i među njenim najznačajnijim ulaganjima u obnovljivu energiju. Projekat je dio šire saradnje između EBRD-a i EP BiH kako bi se olakšao pravedni prelazak preduzeća na obnovljive izvore energije.

U sklopu projekta, EBRD podržava inicijativu tehničke saradnje do 2050. godine, kojom će se sveobuhvatno procijeniti nekoliko scenarija dekarbonizacije za EP BiH do 2050. godine, zajedno s utjecajem tih scenarija na poslovanje EP BiH, zahtjevima za finansijskim kapitalom, planiranjem, strukturom implementacije projekta i komunikacijom sa zainteresiranim stranama.

Drugom inicijativom tehničke saradnje podržat će se EP BiH u radu s vlastima na uvođenju novih obrazovnih standarda u oblasti obnovljivih izvora energije, fokusiranih na pravednu tranziciju, u kontekstu izazova upravljanja radnom snagom, a povezanih s dekarbonizacijom.

Tehničku podršku za pripremu i implementaciju projekata, kao i savjetodavnu podršku, Austrija pruža preko Austrijskog fonda za općinsku infrastrukturu i Austrijskog partnerstva, s velikim utjecajem na klimatske mjere. Dodatna sredstva za tehničku podršku osigurava Specijalni dioničarski fond EBRD-a.

Kako su saopćili iz EBRD-a, ovakvi projekti i povezana tehnička podrška ključni su za dekarbonizaciju Bosne i Hercegovine, pri čemu je cilj zemlje 43,6 posto udjela obnovljive energije do 2030. godine.

EBRD je do danas uložio više od 3,2 milijarde eura u 233 projekta u Bosni i Hercegovini. Strateški prioriteti Banke u zemlji su promocija zelene ekonomije, podrška razvoju privatnog sektora i podsticanje regionalne integracije.

Nedavni energetski kolaps koji je pogodio veći dio Balkana, iznenadio je i zabrinuo stanovništvo. Zastoj u napajanju električnom energijom izazvan ispadom dalekovoda u Crnoj Gori i Albaniji, što je za posljedicu imalo preopterećenje ostalih mreža, mogao bi da se ponovi, kažu u resornom ministarstvu, pišu vijesti.ba.

Stanje energetskih mreža u BiH, nije na zavidnom nivou. Za sve je, kažu, kriva politika.

Koliko je struja dragocjena, shvatimo tek onda kada se dese prekidi, a zabrinutost raste kada shvatimo da je pogođeno nekoliko država.

Nedavni energetski kolaps naveo nas je da se zapitamo u kakvom je stanju elektroenergetska infrastruktura u BiH i da li je ovako nešto moglo da se spriječi. Utjeha ne stiže ni  iz resornog ministarstva, gdje kažu da ovakav kolaps može da se ponovi. Za loše stanje, kažu, kriva je politika.

„Mi smo ocijenili da nas Elektroprenos, kao prenosna kompanija ima potrebu da radi daleko brže na razvoju prenosnih kapaciteta, na rješavanju nekih tehničkih pitanja, kao što je ugradnja prigušnica, koje mogu da utiču na različite naponske nivoe, koji se odražavaju direktno na prenosu mrežu, zavisno od toga koji je to naponski nivo i dalekovodi kojima oni upravljaju.

To su ozbiljne investicije i ne samo jedno, ove prigušnice koje sam pomenuo, ima i drugih vrlo važnih područja gdje oni moraju da investiraju daleko brže. Naš Elektroprenos nažalost dugi niz godina je blokiran iz političkih razloga“, kaže ministar energetike i rudarstva u Vladi RS Petar Đokić.

Zastarjelost sistema snabdijevanja građane košta čestih prekida u napajanju strujom. Dotrajali termoblokovi sa čestim iskakanjima, loša prenosna mreža, mogli bi da dovedu do toga da moramo uvoziti električnu energiju po visokim cijenama, ukoliko se ne bude ulagalo u infrastrukturu, smatraju stručnjaci.

Da bi se ulaganje ostvarilo, portebno je političko zalaganje.

„Ako govorimo o kolapsima sistema, oni se znaju dešavati i oni ovise naravno o prenosnim sistemima. S druge strane tu su i politički razlozi, prije svega zbog neprovođenja i nedonošenja određenih politika, neintegrisanja u Evropsku uniju, jer je ovo jedinstveno ekonomsko tržište, jedinstven energetski prostor i vidjeli smo koliko zavisimo jedni od drugih, a električna energija teče u milisekundama, tako da vrlo jesnostavno se prenosi.

Dakle zastarjelost mreže, neulaganje u nove proizvodne kapacitete nepravovremeno balansiranje i fleksibilnost mrže, dovodi do kolapsa“, ističe stručni konsultant za energetiku Nihad Harbaš.

Pored loše infrastrukture, BiH kasni i sa usvajanjem Pravila za pristupanje Energetskoj zajednici Evrope, zbog čega bi građani mogli da plaćaju visoke takse. Pristupanje ovoj zajednici značilo bi veću sigurnost.

„Bosna i Hercegovina je najveći izvoznik električne energije u Evropi i u njenom je interesu da stabilizuje uslove vezano za isporuku električne energije, to jest izvoz, kako bi osigurala dalji kontinuirani izvoz električne energije, najveći u Evropi.

Nije tajna da je rok za to prilagiđavanje istekao u decembru 2023. godine, i da smo u zakašnjenu određenom što se toga tiče. Mi nismo na dobrom putu u postizanju tog cillja spajanja tržišta do kraja 2025. godine.

Upravo ono što će biti rezultat ovih kašnjenja i neotklanjanja tih nedostataka i neubrzavanja akcija po tom pitanju, onaj krajnji rezultat će biti da će se ustvari plaćati velike takse na emisije štetnih gasova pri izvozu električne energije“, kaže direktor Energetske zajednice Artur Lorkovski.

I pored obilja prirodnih resursa, ukoliko se domaći političari ne dogovore, stuju će građani plaćati mnogo skuplje, tvrde upućeni.

U organizaciji Ministarstva energetike Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstva energetike Rumunije, u Bukureštu je održan 5. ministarski sastanak Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku saradnju (P-TECC), objavio je fmeri.gov.ba na svojim stranicama.

Samit u Bukureštu je pokazao da sve države idu prema alternativnim izvorima, od nuklearne energije koja se vraća na velika vrata, do obnovljivih izvora energije, kao i vodika – goriva budućnosti, te geotermalne energije.

“Bosna i Hercegovina je spremna za budućnost, a ona se očitava u čistoj energiji suncu, vjetru, hidroenergiji, geotremalnoj energiji, a možda jednog dana i nuklearnoj, da li sopstvenoj ili u partnerstvu sa susjednim zemljama. Volje i znanja imamo, a i spremnost američkih i evropskih partnera da nam pomognu u tome. Moramo biti svjesni da je Evropi potrebna energija u bilo kojem obliku, a BIH ima potrebne potencijale da već sada razmišlja o studijima izvodljivosti po pitanju nuklearne, geotermalne i drugih oblika energije.” kazao je federalni ministar energije, industrije i rudarstva Vedran Lakić.

Tokom konferencije ministar Lakić je održao niz značajnih razgovora sa kolegama ministrima iz drugih država, ali i sa predstavnicima američkih kompanija zainteresiranih za proširenje djelovanja i na područje Bosne i Hercegovine.

U junu je povećana solarna proizvodnja u pojedinim dijelovima Evrope, prenosi solarno.net. Solcast, kompanija DNV, izvještava da je u junu Zapadna Evropa iskusila ispodprosječno zračenje, dok su istočna Evropa i Balkan posebno zabilježili značajan porast.

U zapadnoj Evropi, sunčevo zračenje je bilo i do 20% ispod prosjeka, posebno u alpskom području. Relativno statični sistemi niskog pritiska uvlačili su topao, vlažan vazduh sa Mediterana kako bi stvorili atmosfersku nestabilnost koja je pogodna za široko rasprostranjene oluje, guste oblake i obilne padavine. Nasuprot tome, sjeverozapadni vjetrovi su zadržavali vlagu u Sjevernom moru izvan obale Velike Britanije, što je rezultiralo jasnijim nebom i do 15% većim zračenjem na jugu i istoku nego što je normalno tokom juna.

To je utjecalo na solarnu proizvodnju širom Evrope. Povećana ozračenost u Velikoj Britaniji dovela je do povećanja od 6,8% u solarnoj PV proizvodnji u odnosu na prosječne junske uslove  2014.-2024. S druge strane, Francuska i Njemačka su doživjele pad od 5,5% u proizvodnji solarne energije u odnosu na tipičan juni.

Solarni resursi u istočnoj Evropi i na Balkanu imali su koristi od visokog pritiska koji je doveo do suhog i sunčanog vremena, ali i nekoliko toplotnih talasa. Grčka i Turska, blizu Mediterana, imale su nivoe zračenja 20-30% više nego inače u junu, pa je porasla i solarna proizvodnja u tom dijelu Evrope. Dalje na sjeveru, Finska je iskusila nivoe zračenja 10% iznad prosjeka, takođe praćene uslovima toplotnog talasa.

Solarna proizvodnja će rasti i u julu

Ukupna ozračenost na cijelom kontinentu vjerovatno će dostići vrhunac tokom jula ove godine, pa se očekuju i rekordna solarna proizvodnja.

Solcast proizvodi ove brojke praćenjem oblaka i aerosola na globalnoj rezoluciji od 1-2 km, koristeći satelitske podatke i vlasničke AI/ML algoritme. Ovi podaci se koriste za pokretanje modela ozračenosti, omogućavajući Solcastu da izračuna iradijaciju u visokoj rezoluciji, sa tipičnim odstupanjem manjim od 2%, kao i prognoze praćenja oblaka. Ove podatke koristi više od 300 kompanija koje upravljaju preko 150GW solarne energije širom svijeta.

Kina je u sjeverozapadnom Xinjiangu na električnu mrežu povezala najveću solarnu elektranu na svijetu, prenosi Klix.

Riječ je o postrojenju koje pokriva površinu od oko 81.000 hektara i proizvodi 6,09 milijardi kWh godišnje. Nalazi se u pustinjama u blizini glavnog grada Ürümqija, a u funkciji je od 3. juna. Postrojenjem upravlja kompanija Power Construction Corporation, koja je u vlasništvu kineske vlade.

Kako bi se ogromna proizvodnja stavila u perspektivu, ona je dovoljna da osigura dovoljno energije za cjelokupno stanovništvo Papue Nove Gvineje za cijelu godinu. Također, manje – više je dovoljna da opskrbi energijom cijeli Luksemburg u za jednu godinu. Ovo postrojenje je impresioniralo čak i Elona Muska.

Xinjiang je rijetko naseljen i obiluje solarnim te vjetroelektranama, a to ga čini idealnim mjestom za masivne baze obnovljive energije, koje prenose većinu energije na velike daljine do kineske gusto naseljene istočne obale.

Ova regija služi kao raskrsnica centralne i istočne Azije i ima oko 25 miliona stanovnika. Graniči s Afganistanom, Kazahstanom, Kirgistanom, Mongolijom, Pakistanom, Rusijom, Tadžikistanom i Indijom. Ürümqi je drugi po veličini grad u sjeverozapadnoj kineskoj unutrašnjosti, u kojem prema popisu stanovništva iz 2020. godine živi 4 miliona stanovnika.

Od devedesetih je ovaj grad doživio značajan ekonomski razvoj i trenutno funkcioniše kao regionalno transportno čvorište te kulturni, politički i komercijalni centar. Nova elektrana je najnoviji dio tog razvoja i dodatno učvršćuje rastuću snagu Kine u njenim kapacitetima za proizvodnju solarne energije.

Podaci iz prošle godine govore da je kapacitet proizvodnje solarne energije u Kini porastao za nevjerovatnih 55,2 posto u 2023. godini. Brojke govore da je u Kini tokom godine proizvedeno 216 GW solarne energije.

Cilj Kine je da do 2060. godine postigne karbonsku neutralnost. a na putu ka tome se vlada obavezala da će izgraditi 1.200 GW obnovljivih kapaciteta do 2030. godine. Nova elektrana je dio tog ambicioznog cilja te pruža pristojan dio energije potreban za njene ciljeve.

Ako nastavi ovim tempom, Kina će ostvariti cilj pet godina prije roka. Značajan porast solarne energije također je praćen povećanjem kapaciteta za proizvodnju energije pomoću vjetra, što pokazuje posvećenost zemlje čistoj energiji.

Kako prenosi solarno.net, od 1. januara 2025.  godine, zbog prelaska na tržišno snabdijevanje, elekrična energija će biti skuplja za brojne privredne subjekte u Federaciji BiH.

JP Elektroprivreda BiH od 1. januara 2025. godine počinje sa punom primjenom novog Zakona o električnoj energiji, kojim svi potrošači osim domaćinstava prelaze na tržišno snabdjevanje.

Vidljivo je ovo iz dostavljenih ugovora određenim pravnim licima. A, šta ovo znači za novinsku agenciju Patria je pojasnio Almir Bečarević koji je već ranije govorio o problemima sa poslovanje Elektroprivrede.

„Ovo znači da u odnosu na trenutne cijene električne energije, sa prelaskom na tržišno snabdijevanje, povećanje za manju tarifu iznosi od 01. januara 2025. godine cca 160%, a povećanje za višu tarifu iznosi nešto preko 100 posto“, kaže Bečarević.

Tržišno snabdijevanje po principu “uzmi ili ostavi”

Inače, ove prijedloge novih ugovora u kojima je najavljen prelazak na tržišno snabdijevanje, JP EPBIH dostavlja svojim kupcima po principu “uzmi ili ostavi”.

„Cijena više tarife preračunato u MWh iznosi cca 150 EUR-a što je nerazuman iznos gledajući cijene na berzama i uspoređujući cijene za privredu iz okruženja. Ne mora niko pristati na ove uslove, ali onda tražiš sam isporučioca. Vjerujem da će ozbiljne kompanije to i raditi ako nađu povoljnije“, dodaje Bečarević.

On smatra da Elektroprivreda propada i da će sa ovim prijedlogom za prelazak na tržišno snabdijevanje na dno povući sve svoje kupce, a domaćinstva će dovesti na prosjački štap jer povećanje od 10% nije kraj povećanjima za domaćinstva.

Trenutna cijena za kategoriju ostala potrošnja na 0,4 kV napona I tarifna grupa:

7,45 f/kWh manja tarifa – 14,89 f/kWh viša tarifa

Cijena od 01.09. do 31.12. 2024. godine

8,25 f/kWh manja tarifa – 19,36 f/kWh viša tarifa

Cijena od 01.01. do 31.08. 2025. godine

19,36 f/kWh manja tarifa – 30,55 f/kWh viša tarifa

Podsjećamo da od 1. augusta građani dijela FBiH koji su korisnici Elektroprivrede BiH plaćaju višu cijenu električne energije.

Povećanje cijene električne energije za kategoriju domaćinstva iznose 10,04 posto, a za kategoriju ostala potrošnja 7,29 posto. Istovremeno, brojne kompanije su izgubile pravo na javno snabdijevanje, pa je za njih povećana cijena električne energije.

Sve je veći interes za solarne elektrane za sopstvene potrebe, rekao je federalni ministar, energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić na sastanku delegacije Vlade Federacije BiH sa privrednicima u Gračanici, prenosi solarno.net.

Na sastanku u Gračanici iskazan je interes za izgradnju dodatnih solarnih elektrana, saopćeno je iz Federalnog ministarstva, energije, rudarstva i industrije nakon posjete.

– Ministarstvo energije, rudarstva i industrije je po tom pitanju već obavilo svoj dio posla. Donošenjem tri energetska zakona u 2023. godini osigurali smo lakše procedure i ubrzanje administrativnih procesa, i uskladili ih s propisima EU. Da bi zakoni postali operativni neophodno je da se donese preko 50 podzakonskih akata u čiju izradu je uključeno više institucija. Skoro svi ti akti su već završeni, ali treba riješiti ograničenja energetskog sistema- izjavio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

On je dodao na najveći problem predstavljaju prijenosni kapaciteti koji se odnose na državnu firmu Elektroprijenos. Taj posao sad predstoji, ali je vrlo bitno da postoji budžet predviđen za izgradnju dodatnih prijenosnih kapaciteta.

Spremna brojila za solarne elektrane za sopstvene potrebe – prosumere

Zbog trenutne otkupne cijene električne energije i nedovoljnih prijenosnih kapaciteta polako se gubi interes za izgradnjom solarnih elektrana, ali se povećava interes za gradnjom solarne elektrane za sosptvene potrebe. I u tom segmentu je završena zakonska regulativa i svi podzakonski akti. Elektroprivreda je tehnički potpuno spremna da to provede, brojila za prosumere su spremna i za domaćinstava i za privredu. Osim toga, ministarstvo za 2025. godinu priprema program finansiranja za izgradnju solarne elektrane za sopstvene potrebe za našu privredu – kazao je ministar Lakić.

Kako se navodi u saopćenju, bilo je riječi i o karbon taksi koja će opteretiti našu privredu u narednom periodu (CBAM).

– Ukoliko ne završimo naše obaveze ovo će biti najveći udar na naše privrednike. Zbog toga je od izuzetne važnosti da što prije donesemo državni Zakon o električnoj energiji, tržištu i prijenosu električne energije, kojim bismo uspostavili i bosanskohercegovačku berzu električne energije – naveo je Lakić.

Gračanica je inače poznata kao područje sa velikim brojem solarnih elektrana, a dok su u drugim dijelovima BiH privrednici gradili elektrane za prodaju električne energije, u Gračanici su se uglavnom opredijelili za solarne elektrane za sopstvene potrebe.

Jedan od najčešće korištenih obnovljivih izvora energije u svijetu koji brzo postaje sve popularniji je solarna energija. Solarna energija nudi održiv i ekološki prihvatljiv način da smanjimo naše oslanjanje na fosilna goriva jer se svijet suočava s ozbiljnim klimatskim problemom.

Ovaj post od snagasunca.ba govori o solarnoj energiji, njenom funkcioniranju i njenim prednostima.

Energija koja potiče od sunca poznata je kao solarna energija. Za hvatanje se koriste solarni paneli jer pretvaraju sunčevu svjetlost u električnu energiju.

Fotonaponski efekat je metoda kojom se sunčeva svjetlost pretvara u električnu energiju.

Solarne ćelije, koje su stvorene od silicijuma i drugih minerala, su građevni blokovi solarnih panela.

Kako funkcionira solarna energija?

Sunčevu svjetlost apsorbiraju solarni paneli, koji zatim proizvode energiju. Snaga istosmjerne struje (DC) se proizvodi; mora se pretvoriti u naizmjeničnu struju (AC), koja je vrsta električne energije koja se koristi u našim domovima i na radnim mjestima.

Za to se koristi inverter koji pretvara jednosmernu struju u AC električnu energiju.

Sa solarnom energijom može se učiniti mnogo različitih stvari. Kuće, kompanije, pa čak i čitavi gradovi mogu se napajati iz njega.

Automobili i druga vozila također se mogu pokretati solarnom energijom.

Prednosti solarne energije

Upotreba solarne energije ima brojne prednosti. Evo nekoliko primjera:

1. Održiv i obnovljiv

Solarna energija je održiva i obnovljiva. Nikada nam neće ponestati solarne energije jer će sunce nastaviti da sija milijardama godina. Naše oslanjanje na fosilna goriva, koja su ograničena i doprinose klimatskim promjenama, smanjuje se kada koristimo solarnu energiju.

2. Smanjuje troškove

Možete smanjiti troškove računa za struju korištenjem solarne energije. Iako početni troškovi instaliranja solarnih panela mogu biti visoki, s vremenom ćete uštedjeti novac na računima za struju.

3. Jednostavan za održavanje

Održavanje solarnih panela je izuzetno minimalno. Jednom izgrađeni, zahtijevaju malo ili nimalo održavanja dugi niz godina kako bi nastavili proizvoditi električnu energiju.

4. Smanjenje ugljičnog otiska

Vaš ugljični otisak smanjuje se korištenjem solarne energije. Kako solarna energija ne emituje gasove staklene bašte, ona nema uticaj na globalno zagrevanje.

Zaključak

Naše oslanjanje na fosilna goriva može se smanjiti korištenjem solarne energije, koja je ekološki odgovorna i održiva. Instalacija solarnih panela može biti skupa unaprijed, ali novac koji uštedite na troškovima električne energije će to vremenom više nego nadoknaditi.

Korištenje solarne energije minimizira naš ugljični otisak i doprinosi čistijoj i zdravijoj planeti, zaključuje Snaga Sunca.

Grad Beč je već sredinom 2024. godine premašio svoj ambiciozni cilj za širenje solarnih sistema. Prema najnovijim podacima, sada se iz solarnih elektrana godišnje dobiva preko 200 megavata vršne snage, što predstavlja veliki korak ka klimatskoj neutralnosti grada, prenosi Klix.

Austrijska prijestolnica kontinuirano prati napredak u širenju solarnih sistema, a ovogodišnji cilj od dodatnih 50 megavata vršne snage je premašen već prije polovine ove godine. Trenutno 10.000 solarnih elektrana proizvodi dovoljno energije za snabdijevanje preko 57.500 domaćinstava, uključujući više od 1.500 novih sistema priključenih od početka godine.

Ovim se godišnje uštedi 45.756 tona CO2, što pokazuje značaj solarne energije za postizanje klimatskih ciljeva. Prema informacijama bečkih gradski vlasti, savjetodavni programi i atraktivni poticaji donijeli su rezultate. Do 2030. planira se da oko četvrtina bečke populacije bude snabdjevena solarnom energijom. Kako kažu, važno je uključiti građane u proces energetske tranzicije pojednostavljivanjem procedura.

Brzi rast solarnih sistema u Beču rezultat je povećanja broja vlasnika privatnih kuća i bečkih preduzeća, a gradske vlasti također doprinose instalacijom novih sistema na gradskim i općinskim zgradama. Od početka godine instalirano je 15 sunčanih elektrana s kapacitetom od gotovo 2,5 megavata vršne snage na gradskim površinama, a planirano je još osam megavata u narednim mjesecima. Energetsko preduzeće Wien Energie kontinuirano povećava tempo njihovog širenja, planirajući oko 300 projekata do 2028. godine.

Gradski program solarne ofanzive uključuje širok spektar informacija i poticaja. Od početka godine postoji veliki paket poticaja za solarne sisteme do 1.000 kilovata vršne snage, za panele na višespratnim zgradama, na krovovima zgrada ili za proširenje postojećih. Poticaji su dostupni 365 dana u godini. Grad također subvencionira solarne sisteme koji su oslobođeni poreza na dodanu

Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla dobiti državni zakon o električnoj energiji.

Jučer je u Banja Luci održan sastanak ministarskog savjeta Energetske zajednice, na kojem su osim direktora Energetske zajednice Artura Lorkowskog bili prisutni i svi akteri relevantni za pregovore Bosne i Hercegovine s Energetskom zajednicom, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, direktor Nezavisnog operatora sistema Bosne i Hercegovine i nadležni entitetski ministri.

Direktor Energetske zajednice je izrazio sumnju da će Bosna i Hercegovina uspjeti ispuniti sve obaveze neophodne za izuzeće od primjene prekograničnog mehanizma za karbonsku prilagodbu (CBAM), odnosno da će na vrijeme usvojiti Zakon o električnoj energiji na državnom nivou. Međutim, predstavnici entiteskih i državnih institucija su ga uvjeravali da su opredijeljeni za ispunjenje svih uvjeta. Pred Lorkowskim su priznali da postoje nesuglasice oko još nekih pojedinosti, ali da su svjesni da se one moraju što prije riješiti jer ćemo u suprotnom svi imati negativne posljedice i snositi odgovornost za štetu koju time nanesemo privredi i građanima, saopćeno je nakon sastanka iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije BiH.

Zakon o električnoj energiji uslov za formiranje berze

-Federacija BiH se zalaže da se što prije usvoji državni zakon o električnoj energiji. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je poduzelo sve što je bilo do nas da ispoštujemo zahtjeve Energetske zajednice. Za sve nas je vrlo bitno da spriječimo plaćanje penala vezano za CBAM, a nakon današnjeg sastanka sam siguran da to vrlo brzo možemo uraditi. S kolegama Đokićem i Košarcem dogovoreno je da u narednim danima uskladimo posljednje detalje vezane za državni zakon o električnoj energiji, kako bismo isti mogli pustiti odmah u dalju proceduru, sa posebnim akcentom na osnivanje berze električne energije u BiH, kazao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Prekogranični mehanizam za karbonsku prilagodbu (CBAM) je karbonska taksa koju će plaćati svi privredni subjekti čija proizvodnja se temelji na korištenju električne energije koja je proizvedena iz fosilnih goriva. To će značiti da će cijena električne energije za njih biti uvećana za iznos takse. Ukoliko Bosna i Hercegovina ispuni sve uvjete za izuzeće od primjene CBAM-a onda će sredstva od taksi ostajati u BiH nama na upravljanje i ulaganje u projekte obnovljivih izvora energije, a u suprotnom će taj novac ići u budžet Evropske unije.