Novosti - HDsolar

Novosti

Proizvodi koje BiH izvozi u EU mogli bi poskupjeti i do 20 posto

30. 09. 2025. admin

Proizvodi koje Bosna i Hercegovina izvozi u Europsku uniju mogli bi od 2026. godine poskupjeti do 20 posto, zbog toga što ta zemlja proizvodi najveći dio električne energije iz fosilnih goriva koji stvaraju velike količine ugljičnog dioksida (CO2), na što EU od početka 2026. godine uvodi porez.

Izvor: n1info.ba

Cilj poreza poznatoga kao mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM), je smanjenje zagađenja i emisija ugljičnog dioksida te povećanje konkurentnosti ekološki prihvatljivih industrija.

Direktorica Odjela gospodarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Ognjenka Lalović upozorila je da će nova pravila značajno utjecati na cijene proizvoda iz Bosne i Hercegovine koji se uglavnom izvoze u EU.

Prema istom izvoru, poskupljenja će se kretati od dva do šest posto, a u pojedinim slučajevima čak i do 20 posto, ovisno o vrsti proizvoda.

Lalović je upozorila da će od 1. siječnja 2026. godine biti obvezno i podnošenje izvještaja i izračun emisije CO2, što će dodatno opteretiti industriju.

Plaćanje CBAM-a trenutačno obuhvaća industrije cementa, željeza, čelika, aluminija, umjetnih gnojiva i električne energije.

Bosna i Hercegovina najveću količinu električne energije proizvodi izgaranjem ugljena u termoelektranama. Od 17 teravatsati električne energije, deset se odnosi na proizvodnju u termoelektranama u dvjema elektroprivrednim kompanijama sa sjedištem u Sarajevu i Trebinju. Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne sa sjedištem u Mostaru tvrdi da svu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora odnosno vode i vjetra.

Novosti

Solarna revolucija pred vratima: Nova pravila i baterije mijenjaju sve u 2026.

17. 09. 2025. admin

Solarna revolucija pred vratima: Nova pravila i baterije mijenjaju sve u 2026.

Izvor: vecernji.hr

Važno je istaknuti da se nova pravila neće primjenjivati na postojeće korisnike solarnih elektrana – oni će i u idućih deset godina nastaviti koristiti sustav netiranja od dana kada je njihova elektrana puštena u trajni pogon.

Hrvatsku od 1. siječnja 2026. očekuju nova pravila u korištenju solarnih elektrana za kućanstva – ukida se dosadašnji sustav tzv. netiranja, u kojem su kućanstva mogla višak proizvedene energije „pohraniti“ u mrežu i kasnije ga koristiti bez dodatnih troškova. Umjesto toga, višak energije će se moći prodavati u mrežu po otkupnim cijenama, dok će se preuzeta energija iz mreže plaćati po punoj cijeni s uključenom mrežarinom.

Na prvi pogled to znači određene promjene, no zapravo je riječ o koraku prema modernijem i učinkovitijem načinu korištenja solarne energije – onome koji je već godinama standard u zapadnoj Europi i koja će Hrvatsku dovesti bliže europskim praksama, gdje je kombinacija solarnih elektrana i baterijskih sustava već uobičajeni standard. Upravo to je sljedeći korak u energetskoj tranziciji: maksimalno korištenje vlastite proizvodnje i veća energetska neovisnost.

Ključna promjena jest da će baterijski sustavi postati sve važniji dio svake solarne elektrane. Oni omogućuju spremanje viškova energije proizvedenih tijekom dana i njihovo korištenje navečer ili u trenucima kada potrošnja raste.

Postojeći korisnici i oni koji uđu do kraja 2025. – bez promjena
Važno je istaknuti da se nova pravila neće primjenjivati na postojeće korisnike solarnih elektrana – oni će i u idućih deset godina nastaviti koristiti sustav netiranja od dana kada je njihova elektrana puštena u trajni pogon.

Također, jednaka pravila vrijede i za sve one koji do 31. prosinca 2025. ishoduju Obavijest o mogućnosti priključenja od HEP ODS-a.

Drugim riječima, kućanstva koja se odluče za ugradnju elektrane do kraja 2025. godine ulaze u dosadašnji sustav obračuna viškova energije i nastavljaju koristiti pogodnosti netiranja. Zato mnogi stručnjaci smatraju da je druga polovica 2025. idealno vrijeme za investiciju.

Što donosi 2026.?
Za kućanstva koja će elektranu ugraditi nakon 1. siječnja 2026. godine, nova pravila ne znače kraj isplativosti, već početak jedne nove faze u kojoj će ključnu ulogu imati tehnologije poput baterijskih sustava. Umjesto da se višak energije predaje u mrežu, sve veći naglasak bit će na pohranjivanju vlastite proizvodnje i njezinom korištenju u trenucima kada je to kućanstvu najpotrebnije. Time korisnici dobivaju još veću neovisnost o mreži i bolju kontrolu nad vlastitom potrošnjom.

Takav pristup je dobrodošao upravo sada, u vremenu kada cijene električne energije rastu, dok vlastita proizvodnja ostaje stabilna i predvidiva. Solarne elektrane i dalje će donositi dugoročne uštede jer proizvode energiju desetljećima nakon ugradnje, a dodatnu sigurnost pružaju duga jamstva i osiguranje.

Važno je naglasiti da u novim okolnostima presudnu ulogu ima i odabir kvalitetne opreme. Posebno se izdvajaju mikroinverteri, jer za razliku od centralnih invertera, oni se ugrađuju na svaki solarni panel zasebno. Takvo rješenje omogućuje da svaki panel radi neovisno, što povećava sigurnost i učinkovitost, ali i daje slobodu u budućem širenju sustava. Ako kućanstvo u nekom trenutku poželi dodati još panela ili integrirati baterijski spremnik, to je moguće učiniti bez velikih intervencija.

Na domaćem tržištu po korištenju mikroinvertera je poznata tvrtka ENNA Next s više od 3.000 prodanih elektrana, ali i 150 nadogradnji. Njihove elektrane koriste upravo tehnologiju koja je u potpunosti kompatibilna s baterijskim sustavima, a uz to dolaze i s 25 godina jamstva na opremu te 10 godina osiguranja od elementarnih nepogoda. Time kupci dobivaju sigurnost i dugoročnu vrijednost, što je ključno kod ulaganja koje traje desetljećima. U ENNA Nextu savjetuju kupcima da dobro prouče što im se nudi, od tehnologije do korisničke podrške, kao i reputaciju i pouzdanost ponuđača elektrane.

Sadržaj nastao u suradnji s ENNA grupom.

Novosti

FERK u srijedu razmatra poskupljenje električne energije za korisnike Elektroprivrede BiH

22. 07. 2025. admin

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine će održati 14. redovnu sjednicu u srijedu u Mostaru, a jedna od tačaka dnevnog reda je rasprava o zahtjevu Elektroprivrede BiH za povećanje cijene električne energije.

Izvor: klix.ba

Riječ je o tački dnevnog reda pod nazivom Razmatranje i odlučivanje o Prijedlogu cijena za opskrbu krajnjih kupaca kod javnog opskrbljivača JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, a što je najavljeno na web stranici FERK-a.

Inače, ovo poskupljenje je obrazloženo na konferenciji za medije Elektroprivrede BiH održanoj 30. juna ove godine.

Predložene su blok tarife, a kako je Ikanović kazao imaju plavi, zeleni i crveni računi. Procjene prosječnog povećanja računa za tzv. zelene račune iznosi 4,8 posto, plave 6,3 posto i crvene 8,0 posto.

Podsjetimo, FERK kao regulatorno tijelo mora prvo odobriti prijedlog Elektroprivrede za korekciju cijena električne energije da bi u konačnici zaista i došlo do povećanja.

Novosti

Prosumeri će konačno moći naplaćivati višak energije!

07. 07. 2025. admin

Prosumeri, odnosno tzv. kupci – proizvođači električne energije u Bosno i Hercegovini konačno će od 6. avgusta 2025. godine moći naplaćivati višak električne energije proizvedene iz solarnih elektrana.

Izvor: solarno.net

Prvi će to pravo moći ostvariti 56 prosumera u RS-u. Nakon godina čekanja, Mješoviti Holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ pozvao ih je da zaključe ugovore o snabdijevanju, iako nisu poreski obveznici, prenosi Buka.

Ova mogućnost proističe iz izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je u „Službenom glasniku BiH“ broj 25/25 dana 29. aprila 2025. godine, koji je stupio na snagu 7. maja, a primjenjuje se nakon 90 dana, odnosno od 6. avgusta.

Zaključenjem ugovora, kupci-proizvođači ostvaruju pravo na obračun električne energije po sistemu neto mjerenja. Neto mjerenje je komercijalna šema u kojoj se višak električne energije proizveden od strane kupca-proizvođača isporuči u mrežu i prenosi kao energetski kredit u naredni obračunski period, čime se umanjuje potrošnja u periodima kada je potrošnja veća od proizvodnje.

Pravo na neto mjerenje i neto obračun imaju kupci električne energije na prostoru cijele zemlje. Obzirom da u Federaciji tek počinje u praksi primjena zakonskih odredbi koje se odnose na prosumere, još nema podataka koliko je pravnih ili fizičkih lica ostvarilo ovu mogućnost.

Što se tiče RS-a, ukoliko kupci-proizvođači koji su do sada dobili dozvole da budu prosumeri, ne zaključe ugovor u zadanom roku, „ERS“ će im i dalje dostavljati račune samo za isporučenu električnu energiju, bez mogućnosti obračuna viškova iz vlastite proizvodnje.

Prosumeri godinama na čekanju

Prosumeri su ključni akteri u energetskoj tranziciji jer ne samo da smanjuju potrošnju iz centralizovanih izvora, već višak proizvedene energije predaju u mrežu, čime doprinose održivom razvoju. Međutim, iako su zakonski okvir i prava na neto mjerenje uspostavljeni prije nekoliko godina u RS-, a potom i u FBiH i Brčko distriktu, godinama se krše prava prosumera.

Podsjetimo, Srednjoškolski centar u Loparama, prvi zvanični prosumer od decembra 2023. godine, još nije dobio ugovor koji bi mu omogućio pravičan obračun viška energije. Prema podacima, oko 56 prosumera u RS suočava se sa istim problemom, dok ERS preuzima višak njihove energije i prodaje je, ali im za to ne plaća.

Regulatorna komisija za energetiku RS (RERS) je već dva puta naložila ERS-u da zaključi ugovore sa prosumerima i obračunava energiju po sistemu neto mjerenja, a Uprava za indirektno oporezivanje BiH potvrdila je da nema PDV prepreka za ovaj sistem.

Ipak, ERS je odbijala da postupi po ovim nalozima, pozivajući se na nejasnoće u vezi sa PDV-om. Sa ovim izmjenama Pravilnika konačno su uklonjene sve prepreke da prosumeri dobiju svoju naknadu za proizvedenu električnu energiju.

Pravo vrijeme za gradnju solarne elektrane za vlastite potrebe

Obzirom na najave da će u narednom periodu u Federaciji doći do izdvajanja Elektrodistribucije iz sistema Elektroprivrede što će vjerovatno utjecati i na novo, stručnjaci tvrde, značajno poskupljenje električne energije, sada je pravo vrijeme da postanete prosumeri i proizvodite električnu energiju iz vlastite solarne elektrane.

„S jedne strane ćemo imati poskupljenje električne energije, a sa druge već imamo izuzetno niske cijene opreme. Domaćinstva, čiji se mjesečni računi za električnu energiju kreću do 100 KM, za izgradnju mini-solarne elektrane na svom krovu trebaju izdvojiti oko 5.000 KM + PDV. Radi se domaćinstvima koja prosječno troše 3 kW električne energije. Uz veliki broj kreditnih linija sa povoljnim kamatnim stopama, te podsticaja kojih će u narednom periodu biti sve više, povrat investicije je do 5 godina, a vijek solarne elektrane 25 godina,“ kaže Ekrem Mušić, direktor EMT SOLAR.

U poređenju sa Srbijom i Crnom Gorom, koje već imaju 2.000, odnosno 4.000 prosumera koji viškove energije vraćaju u mrežu, BiH je još na početku.

A građani su itekako zainteresovani da budu energetski nezavisni.

Istraživanje Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK) iz prošle godine je pokazalo da je više od 97% FBiH zainteresovano za izgradnju solarnih elektrana za vlastite potrebe, ali da ih sprječava nedostatak sredstava i zakonske i podzakonske regulative. Konačno je većina tih problema riješena.

Novosti

Od 2026. počinje primjena CBAM-a zbog kojeg je izgledno drastično poskupljenje struje, roba i usluga

27. 06. 2025. admin

Za manje od pola godine u Bosni i Hercegovini dogodit će se velika ekonomska promjena, a cijenu te promjene će platiti građani. Kolika će ta cijena biti, isključivo će ovisiti od bh. vlasti.

Izvor: klix.ba

Naime, sada je definitivno da će domaće kompanije od 1. januara sljedeće godine Evropskoj uniji plaćati porez za emisiju ugljendioksida (CO2), nazvan Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).

Razlog za to jeste što bh. vlast još nije ispunila ključne uslove kako bismo bili izuzeti od plaćanja CBAM-a, a ti uslovi su formiranje berze električne energije, povezivanje tržišta električne energije, uspostava unutrašnjeg sistem trgovine kvotama emisije CO2 (EU ETS) ili tzv. prava na zagađivanje i strategija klimatske neutralnosti do 2050.

Da je Bosna i Hercegovina uspostavila EU ETS, novac od kupovine kvota bi se prilivao u budžete domaćih institucija, a CBAM-om će se prilivati u budžet EU.

Šta je CBAM

Unija primjenjuje CBAM na sve trgovinske partnere izvan EU. Kada to ne bi bilo tako, onda bi neravnopravno tretirala svoje privredne subjekte koji već plaćaju porez za emisije štetnih plinova.

Jedan od osnovnih ciljeva jeste primorati kompanije u i izvan EU da pređu na obnovljive izvore energije i time smanje zagađenje okoliša. Kada ne bi bilo CBAM-a i EU ETS-a, onda ne bi bilo pretjeranog smisla da samo EU oporezuje svoje kompanije. Uvođenjem CBAM-a najviše će biti pogođene elektroprivrede u Bosni i Hercegovini kao značajne izvoznice struje uglavnom proizvedene iz fosilnih goriva, prvenstveno uglja. Shodno tome, bit će primorane promijeniti svoje proizvodne prakse, tj. više koristiti obnovljive izvore energije u svojoj proizvodnji. EU već četiri godine ukazuje domaćim vlastima na CBAM, ali uprkos tome, one su vrlo malo uradile kako bi ga izbjegle.

Kako funkcioniše CBAM

Izvoznici iz Bosne i Hercegovine u EU će od sljedeće godine svojim kupcima u Uniji morati podnositi izvještaje o godišnjoj emisiji CO2. Kupac u EU će na osnovu tog izvještaja kupovati certifikate po količini emitovanog CO2 (npr. 100 certifikata za 100 tona CO2). Certifikati se kupuju od nadležnog nacionalnog tijela. Unija će provjeravati da li su tačni podaci u izvještajima bh. izvoznika, a ukoliko ne budu tačni ili budu lažirani, predviđene su sankcije.

Od CBAM-a bit će izuzete kompanije koje koje emituju do 50 tona CO2, a time se izlazi u susret malim i srednjim preduzećima. Obaveze domaćih kompanija prema njihovim partnerima u EU će biti komunikacija s tim partnerima, prikupljanje podataka za izradu CBAM izvještaja (najveći izazov će biti izračun emisije CO2), izrada kvartalnih CBAM izvještaja te stalno praćenje izmjena u okviru CBAM-a i svog proizvodnog procesa.

Koliko košta CBAM

Cijena CBAM-a po toni CO2 je promjenjiva, a ta promjena ovisi o tržištu. Primjera radi, u jednom trenutku je ta cijena iznosila 180 eura po toni CO2.

EU kontinuirano vrši pritisak na bh. vlast kako bi intenzivirala prelazak na obnovljive izvore energije, a kako bi se u konačnici manje zagađivao okoliš i plaćalo manje za zagađivanje okoliša. Međutim, prema izvorima iz Unije, Bosna i Hercegovina po regulativi ovog pitanja stoji najlošije u Evropi. Koliko je situacija alarmantna govori i to da je jedna velika danska kompanija odbila poziv investirati u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, uprkos tome što Hercegovina ima ogroman potencijal u tom polju.

Osim loše regulative, dodatni je problem zastarjela infrastruktura (dalekovoda) za prijenos električne energije.

S obzirom na to da je izračun CBAM-a vrlo složen, niko ne zna precizno koliko će CBAM utjecati na bh . ekonomiju. Ono što se zna jeste da će to biti dramatično i da će to u konačnici platiti građani kroz skuplju energiju, pa samim tim skuplje robe i usluge. Primjena CBAM-a počet će 2026., s tim da će se naplaćivati od 2027. za 2026.

Novosti

BiH na putu da za nekoliko godina izgubi čak 300 miliona KM: Novac koji može ostati u zemlji

05. 05. 2025. admin

Sve je više izgledno da će Evropska unija dodatno oporezovati uvoz iz Bosne i Hercegovine, što bi bio veliki ekonomski udar. Taj udar je moguće izbjeći, a da li će se izbjeći, isključivo zavisi od same Bosne i Hercegovine.

Izvor: klix.ba

EU namjerava dodatno finansijski opteretiti, ne samo uvoz iz Bosne i Hercegovine, već iz svih država koje nisu njene članice. Planirani namet je nazvan Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljika (CBAM), a njime će se oporezovati uvoz dobara, u čijoj proizvodnji se emituje ugljik.

Dva su razloga za uvođenje ovog poreza. Jedan razlog je zaštita okoliša, tj. CBAM je jedna od mjera za ostvarivanje cilja EU da do 2050. godine bude klimatski neutralna. Drugi razlog je zaštita ekonomije Unije od nelojalne konkurencije, tj. od ekonomije zemalja koje nisu članice EU, a u kojima ugljik nije nikako oporezovan ili nije adekvatno oporezovan. Naplata CBAM-a bi trebala početi 1. januara 2026.

Bosna i Hercegovina, kao i sve ostale države koje nisu članice EU, ima mogućnost da izbjegne CBAM, što govori da Unija ne želi dodatno napuniti svoj budžet. Naime, CBAM je moguće izbjeći uvođenjem sistema trgovine emisijama (EU ETS) koji u EU postoji od 2005. EU ETS podrazumijeva da kompanije mogu jedna od druge kupovati i prodavati kvote ili “pravo da zagađuju”.

Kvotama se trguje na berzi ili direktno između kompanija, a cijena kvota zavisi od ponude i potražnje. Pojedini privredni subjekti mogu besplatno dobiti kvote. Ko ne iskoristi svoju kvotu, može je prodati kao višak. Manja emisija ugljika znači i manji trošak, iz čega je jasno da je i EU ETS jedna od mjera EU za zaštitu okoliša.

EU ETS-om bi se punili budžeti u Bosni i Hercegovini dok bi se CBAM-om punio budžet Unije. Bosna i Hercegovina se Sofijskom deklaracijom obavezala na uspostavljanje EU ETS-a, a predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ) je obećala da će ovaj sistem trgovine biti uspostavljen.

No, direktor Energetske zajednice Artur Lorkowski je nedavno izjavio da sumnja da će Bosna i Hercegovina ispuniti sve uslove kako bi izbjegla CBAM. Među tim uslovima je usvajanje državnog zakona o električnoj energiji i uspostava berze električne energije na državnom nivou.

Opasnost od velikog ekonomskog udara

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) Vjekoslav Vuković je u razgovoru za Klix.ba objasnio kakav bi mogao biti učinak CBAM-a u trgovini s EU, u koju Bosna i Hercegovina izvozi 70 posto svojih proizvoda. Prvenstveno je ukazao koliki bi mogao biti finansijski gubitak bh. privrede.

“Puna primjena CBAM-a bi se odnosila na više od 40 posto izvoza Bosne i Hercegovine u EU, koji podrazumijeva aluminij, čelik, gvožđe, đubrivo, električnu energiju i cement. Bosna i Hercegovina bi bez EU ETS-a do 2030. izgubila 300 miliona KM koji bi završili u evropskim zemljama”, naglasio je Vuković.

Posebno je napomenuo na posljedice dodatnog oporezivanja električne energije, za koju je naveo da je najosjetljivija na primjenu bilo koje vrste poreza na ugljik. Naime, Bosna i Hercegovina je velika izvoznica struje koja je dominantno proizvedena iz uglja.

“Imajući u vidu efekat prelijevanja koji električna energija može imati na druge industrije i domaćinstva kroz povećanje prodajne cijene na lokalnom tržištu, što još nije procijenjeno, ekonomska stabilnost će biti glavna briga u narednih nekoliko godina”, istakao je.

Govoreći o izgledu da CBAM uzrokuje gašenje radnih mjesta, smanjenje plata i/ili gašenje samih kompanija, Vuković je konstatirao da mala i srednja preduzeća neće biti sprema poslovati bez profita ili pokrivati gubitke kako bi ublažile ili uklonile negativne utjecaje.

“Nadamo se da će kompanije ostati konkurentne, odnosno unaprijediti svoje poslovanje i zadržati postojeća, ali stvoriti prilike za nova tržišta te proširiti svoje proizvodne kapacitete i omogućiti nova zapošljavanja”, dodaje.

Pitali smo ga koje djelatnosti bi bile najviše pogođene uvođenjem CBAM-a.

“Ova uredba se u prvoj fazi primjene odnosi na šest sektora, a to su proizvodnja čelika i željeza, aluminija, električne energije, hidrogena, cementa i fertilizatora. Prema VTK-ovim analizama, najviše će biti pogođene grupe proizvoda aluminija, željeza i čelika te električne energije”, odgovorio je.

Podsjetio je da u Bosni i Hercegovini nije registriran izvoz hidrogena dok je izvoz fertilizatora značajno manji u odnosu na ostale sektore. Zatim je nastavio govoriti o ostalim bh. dobrima koje bi EU mogla dodatno oporezovati.

“Izvoz cementa nije velik u poređenju s prva tri spomenuta sektora, ali uz aluminij pokazuje najveću ovisnost od partnera u EU, što ovu granu čini izuzetno ranjivom zbog novonastalih uslova. Od ukupnog bh. izvoza aluminija u svijet, 89,88 posto se odnosi na izvoz u Uniju, a cementa 83,72 posto”, izjavio je.

Predsjednik VTK BiH je izdvojio podatke za koje smatra da govore da su domaće kompanije djelomično upoznate o tome šta znači EU ETS, odnosno CBAM. Ukazao je da su te podatke dobili anketiranjem provedenim u decembru prošle godine.

“Analizom odgovora 76 kompanija je zaključeno da 58,7 kompanija ne zna šta su direktne i indirektne emisije ugljendioksida (CO2) njihovih proizvoda, ali žele da više znaju u tome, dok 38,7 posto zna šta su direktne i indirektne emisije CO2 njihovog proizvoda. Nadalje, 42,1 posto kompanija ne zna da li moraju izvještavati o emisijama u prekursorima (hemijskom spoju) njihovih proizvoda dok 36,8 posto kompanija zna da li moraju izvještavati o emisijama u prekursorima njihovih proizvoda, tj. emisijama njihovih dobavljača”, obrazložio je.

Prema Vukovićevim riječima, spomenutom analizom je utvrđeno da su prvenstveno velike kompanije pokazale spremnost za ulazak u CBAM te da neke od kompanija već čuvaju novac za plaćanje ovog poreza.

“Istina je da je dosta procesa u kompanijama provodi stihijski ili zbog pritiska inozemnih kupaca, ali značajan broj njih primjenjuje različite prakse (LED rasvjeta, termoizolacija, proizvodnja električne energije iz Sunčeve energije za potrebe vlastite proizvodnje, korištenje biomase ili biogasa i slično). Pojedini investiraju u inovacije i održivost”, dodaje.

Tvrdi da je većina privrednih subjekata izrazila spremnost da investira u zelene tehnologije jer su u njima prepoznale poslovnu priliku.

Šta rade nadležni

Dok iz VTK BiH i privrednici pozivaju vlasti da ispune uslove za izbjegavanje CBAM-a, muk je u ministarstvu koje je najodgovornije za ispunjavanje tih uslova. Naime, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na naš upit. Što bržu reakciju državne vlasti traže i u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (FMERI).

“Federacija Bosne i Hercegovine se zalaže za hitno donošenje zakona o električnoj energiji na državnom nivou. FMERI je dostavilo Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa svoj stav o prijedlogu ovog zakona te time izvršilo svoju obavezu”, ukazali su.

U FMERI-u su naglasili da će biti vrlo teško poduzeti bilo kakve mjere u slučaju primjene CBAM-a.

Novosti

Šta će za građane i privrednike u BiH značiti formiranje berze električne energije

05. 05. 2025. admin

Entitetska ministarstva energije su nedavno konačno usaglasila tekst Zakona o električnoj energiji, koji bi trebala usvojiti državna vlast. Osim toga, pristali su na formiranje državne berze električne energije.

Izvor: klix.ba

Zakon o električnoj energiji i berza električne energije su uslov da Evropska unija izuzme Bosnu i Hercegovinu iz Mehanizma za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).

CBAM podrazumijeva da EU oporezuje sve ono što se uvozi izvan EU, a zbog čega se emituje ugljik, što se odnosi i na električnu energiju. To znači da bi tim oporezivanjem novac bh. izvoznika ostajao državama Unije. Ako Bosna i Hercegovina ne ispuni spomenute uslove, na nju će se od sljedeće godine primjenjivati CBAM. Zbog toga bi gubici Bosne i Hercegovine bili u milijardama KM.

Osim spomenutih uslova, ako želi izbjeći CBAM, mora uspostaviti sistem trgovine emisijama (EU ETS) koji u EU postoji od 2005. Ovaj sistem podrazumijeva da kompanije jedna od druge mogu kupovati i prodavati kvote ili “pravo da zagađuju”. Na taj način bi se punili budžeti Bosne i Hercegovine, a ne EU.

Šta će berza značiti za građane

Široj javnosti je nepoznanica šta će za građane i privrednike značiti formiranje berze električne energije. Iz Ministarstva energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine (FMERI) su za Klix.ba odgovorili na ovo pitanje. Prvenstveno su objasnili šta će to značiti za građane.

“Berzom se omogućava da se cijena električne energije određuje javno i transparentno, prema ponudi i potražnji, a to dugoročno može dovesti do usklađenijih i stabilnijih cijena. Građani neće odmah direktno osjetiti promjene na svojim računima, ali ovaj proces neizbježno donosi nekoliko važnih koristi za sve. Veća konkurencija među snabdjevačima može značiti i bolje uslove za krajnje potrošače u budućnosti”, ukazali su.

Osim toga, kako dodaju, snažnijim regionalnim povezivanjem tržišta doprinosi se sigurnijem snabdijevanju električnom energijom. Promjenama na energetskom tržištu, kako su objasnili, moguće su indirektne koristi za građane, i to snižavanjem cijena električne energije za privredu, što bi za posljedicu moglo imati snižavanje cijena njihovih proizvoda i usluga za krajnje potrošače.

Šta će berza značiti za privrednike

U FMERI-ju su se u nastavku osvrnuli na to šta će formiranje berze električne energije značiti za privrednike.

“Privrednicima se otvara mogućnost da biraju između više ponuđača električne energije i sklapaju povoljnije ugovore, čime mogu značajno smanjiti svoje troškove, posebno u industrijama koje troše mnogo energije. Berzom se omogućava i veća fleksibilnost, transparentnost i tržišna konkurencija, što privrednicima daje alate da bolje planiraju troškove i smanje rizike. Time postaju konkurentniji kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu”, naglasili su.

Napomenuli su na to da je upravo formiranje berze električne energije važan korak ka uspostavljanju EU ETS-a. Pitali smo šta će cijeli elektroenergetski sistem FBiH dobiti formiranjem ove berze.

“Cijeli elektroenergetski sektor dobija platformu za efikasnije i pravednije funkcioniranje. Umjesto da se cijene određuju zatvorenim bilateralnim ugovorima, sada se sve odvija javno, kroz ponudu i potražnju, što povećava konkurenciju i tržišnu efikasnost. Berza omogućava i lakše povezivanje sa susjednim tržištima, što jača našu energetsku stabilnost i otvara vrata za veći izvoz i bolju integraciju u evropski energetski sistem”, naveli su.

Sjedište u Mostaru

U odgovoru na pitanje zašto je odlučeno da sjedište berze bude u Mostaru, naglasili su da su institucije odgovorne za elektroenergetski sektor raspoređene širom zemlje – Elektroprijenos je u Banjoj Luci, Operater sistema (NOS) u Sarajevu, a državna regulatorna komisija u Tuzli.

Izborom Mostara za sjedište berze, kako su ocijenili, nastavlja se praksa ravnomjerne teritorijalne raspodjele institucija, što doprinosi balansiranom razvoju i zastupljenosti svih dijelova Bosne i Hercegovine.

CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion

Novosti

Bh. izvoznici u problemima: Izazovi u implementaciji CBAM-a, dugoročno ugrožen pristup tržištu EU

19. 02. 2025. admin

Bosanskohercegovački privrednici i izvoznici okupili su se na okruglom stolu posvećenom Mehanizmu za prilagođavanje granica ugljenika (CBAM) i unapređenju konkurentnosti bh. izvoznika, zajedno s relevantnim akterima iz javnog i privatnog sektora, regulatornih tijela i industrije.

Izvor: klix.ba

Ovaj susret, organizovan od strane Američke trgovačke komore u BiH (AmCham BiH), imao je za cilj analizu trenutnog statusa implementacije CBAM-a u BiH, sagledavanje njegovih posljedica po privredu te identifikaciju mogućih rješenja za ublažavanje negativnih efekata ovog nameta.

CBAM je mehanizam Evropske unije koji sprječava “curenje ugljika” premještanjem proizvodnje u zemlje s blažim ekološkim standardima. Od 1. januara 2026. godine postaje obavezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodika izvan EU, koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO₂. CBAM funkcioniše paralelno s Evropskim sistemom trgovanja emisijama (ETS), osiguravajući da i uvezena roba podliježe istim ekološkim standardima. Iako je obaveza formalno na uvoznicima, očekuje se da će trošak biti prebačen na bh. izvoznike, čime se smanjuje njihova konkurentnost u EU.

BiH se suočava s izazovima u implementaciji CBAM-a zbog visokog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu. Poseban problem predstavlja činjenica da su proizvodi iz sektora koji su inicijalno obuhvaćeni CBAM-om u 2023. godini činili oko 15 posto ukupnog bh. izvoza u EU.

S obzirom na to da BiH još uvijek nije uvela Sistem trgovanja emisijama (ETS) niti alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO₂, domaći privrednici neće imati mogućnost priznavanja eventualno plaćenih karbon taksi u BiH kao kompenzaciju prilikom obračuna CBAM-a. Ovo povećava troškove uvoza bh. proizvoda u EU, smanjuje njihovu konkurentnost i dugoročno ugrožava pristup tržištu EU.

Zaključci sa okruglog stola:

Bh. izvoznici će od 1. januara 2026. godine plaćati CBAM porez na proizvode poput željeza, čelika, aluminija, cementa i električne energije.

EU uvoznici bh. proizvoda obuhvaćenih CBAM-om od 1. januara 2026. morat će kupovati CBAM certifikate, budući da BiH nema nacionalni model obračuna emisija.

Bosna i Hercegovina se opredijelila za implementaciju EU ETS sistema, ali njegovo uvođenje neće biti moguće do 2026. godine, a planirano je tek do 2030. godine. Proces je usporen zbog neusvajanja Mape puta za uspostavu MRV i ETS modela od strane Vijeća ministara BiH, iako je rok bio kraj 2024. godine.

Bh. izvoznici u sektorima obuhvaćenim CBAM-om do tada će ostati izloženi ovom nametu, koji će se naplaćivati pri uvozu u EU.

Sredstva prikupljena kroz CBAM ostaće u budžetu EU, umjesto da budu reinvestirana u dekarbonizaciju i modernizaciju bh. privrede.

Neophodno je osigurati hitne finansijske i regulatorne mjere podrške za bh. izvoznike kako bi se ublažili negativni efekti CBAM-a. Ovo uključuje subvencije za smanjenje emisija, investicije u dekarbonizaciju i olakšice za prilagođavanje proizvodnih procesa, kako bi bh. kompanije mogle ostati konkurentne u EU. Sve dosadašnje reforme uglavnom su povećale troškove poslovanja, te je ključno hitno razviti mehanizme podrške za privredu u tranziciji ka održivijem poslovanju.

Energetska politika BiH treba omogućiti industrijama pristup konkurentnijoj i čišćoj električnoj energiji kako bi se smanjio njihov ugljični otisak i izloženost CBAM-u. Ključni koraci uključuju povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, unapređenje energetske efikasnosti i regulisanje trgovine električnom energijom između privrednih subjekata. Trenutno, kompanije koje su investirale u obnovljive izvore ne mogu prodavati višak energije, što ograničava tržišnu fleksibilnost. Olakšavanjem kupovine zelene energije i omogućavanjem njene prodaje smanjili bi se troškovi poslovanja i povećala otpornost bh. privrede na klimatske regulative EU.

S obzirom na složenost prilagođavanja CBAM-u i visoke, nenadoknadive troškove, svi učesnici okruglog stola složili su se da je potrebno hitno uspostaviti javni dijalog između vlasti i bh. izvoznika, raditi na pojednostavljenju procedura i osigurati pristup finansijskim mehanizmima koji će im omogućiti konkurentnost.

Okrugli stol okupio je predstavnike ključnih institucija, uključujući Delegaciju EU u BiH, Direkciju za evropske integracije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oba entitetska ministarstva energije i rudarstva, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Udruženje poslodavaca FBiH, Vanjskotrgovinsku komoru BiH, Privrednu komoru FBiH, kao i predstavnike privatnog i finansijskog sektora. Cilj je bio analizirati uticaj CBAM-a i ETS-a na bh. privredu te identificirati moguće pravce djelovanja.

AmCham BiH će nastaviti podržavati bh. privrednike u navigaciji kroz nove regulatorne izazove i potaknuti relevantne vladine institucije da glas proizvodnih firmi i izvoznika bude uključen u proces donošenja odluka na nacionalnom nivou.

Novosti

Sve što trebate znati: Ko su prosumeri i isplati li se postati jedan u BiH?

29. 01. 2025. admin

Jeste li ikada razmišljali o tome da istovremeno budete proizvođač i potrošač električne energije?

Upravo to omogućuje koncept prosumera – kombinaciju dviju uloga koja donosi uštede i doprinos održivosti. No, ko su tačno prosumeri i je li taj model isplativ u Bosni i Hercegovini?

Izvor: bljesak.info

Šta znači biti prosumer?

Pojam prosumer dolazi od engleskih riječi producer (proizvođač) i consumer (potrošač). Prosumer je krajnji korisnik električne energije koji proizvodi dio energije iz obnovljivih izvora, najčešće putem solarnih panela na krovu svoje kuće. Energiju koju ne potroši, prosumer može predati u elektroenergetsku mrežu i “sačuvati” za kasniju upotrebu. Primjerice, obitelj koja godišnje troši oko 4.000 kWh električne energije može instalirati solarnu elektranu snage 4 kW na krovu površine 20 m², što bi okvirno koštalo 4.000 KM. Time bi značajno smanjili troškove za električnu energiju, a višak energije koji proizvedu ljeti koristili bi zimi.

Kako postati prosumer u BiH?

Postati prosumer nije jednostavan proces, ali je izvediv. Potrebno je:

Instalirati solarne panele na vlastiti krov.
Pribaviti potrebne dozvole od nadležnih tijela i distributivnih operatera.
Zaključiti ugovor sa distributerom električne energije.

Nakon ispunjenja ovih koraka, postajete korisnik koji može proizvoditi energiju za vlastite potrebe i birati između dvije sheme obračuna:

Neto mjerenje: Višak energije se bilježi u obliku energetskog kredita.
Neto obračun: Višak energije se pretvara u novčanu protuvrijednost po dogovorenim uslovima.

Instalacijom elektrane i pribavljanjem svih potrebnih dozvola od nadležnih ministarstava i operatora distributivnih sistema, te zaključenjem ugovora s distributerom, kupac stječe pravo ujedno biti i proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, odnosno stječe status prosumera. Kao prosumer on ima mogućnost proizvodnjom električne energije iz vlastite elektrane pokriti dio svojih potreba za električnom energijom i tako umanjiti račun za električnu energiju. U praksi bi to značilo da u ljetnim mjesecima prosumer može potrošiti svu električnu energiju koju je sam proizveo, te tada ne preuzima električnu energiju od svog opskrbljivača, a viškove iznad svojih potreba predaje u mrežu. Njegov opskrbljivač taj višak ”čuva” za zimske mjesece kada prosumer troši više nego što proizvodi i onda mu taj višak ”vraća” kroz umanjenje računa za električnu energiju. Ostvareni višak prosumer može iskazati u obliku energetskog kredita, kada se njegov račun umanjuje kroz umanjenje preuzete električne energije od njegovog opskrbljivača ili u obliku monetarnog kredita kada se ovo umanjenje pretvara u novčanu protuvrijednost – po cijeni koja se plaća za utrošenu električnu energiju (bez mrežarine) pomnoženu koeficijentom 0,9. To je zapravo osnovna razlika između odabira sheme neto obračuna (kada se koristi monetarni kredit) ili neto mjerenja (kada se koristi energetski kredit).

Prilike i izazovi za prosumere u BiH

Iako je koncept prosumera u regiji u porastu – predvode ga Slovenija sa čak 50.000 prosumera, te Hrvatska i Crna Gora – Bosna i Hercegovina još uvijek zaostaje. Glavni problemi su kompleksna procedura izdavanja dozvola, koja tek treba biti pojednostavljena, nepostojeći PDV tretman za prosumere, zbog čega se čeka izmjena zakonske regulative, te nedostatak jasnih procedura za priključenje solarnih elektrana na mrežu.

Pozitivna vijest je da Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije predviđa subvencije za izgradnju ovakvih postrojenja. Međutim, spora prilagodba zakonske regulative trenutno ograničava brži razvoj ovog koncepta u BiH.

Zašto postati prosumer?

Osim očitih ušteda, status prosumera donosi niz prednosti poput:

Energetska nezavisnost– manja zavisnost o vanjskim opskrbljivačima,
Ekološka osviještenost – doprinos smanjenju emisija CO₂,
Dugoročna isplativost – iako inicijalna ulaganja mogu biti visoka, povrat investicije ostvaruje se kroz smanjene troškove električne energije,
Visina investicije u odnosu na uštede više nije visoka i povrat je relativno brz, maskimalno 4 godine. S poskupljenjem struje, povrat će biti još i brži.

Vrijeme je za akciju

Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za rast prosumerskog modela, no taj potencijal treba biti podržan efikasnim zakonodavnim i regulatornim okvirima. I dok su vlasti donijele akte i procedure, trenutno u našoj zemlji proces još uvijek tapka u mjestu jer se čeka na Elektroprivrede koje bi trebale sve pustiti u rad. Oni su ti koji trenutno drže kočnice u svojim rukama. U nadi kako će se stvari pokrenuti ili bolje rečeno ubrzati, i ako želite postati dio energetske tranzicije i ostvariti konkretne uštede, status prosumera svakako je opcija vrijedna razmatranja. Za građane BiH, najveći izazov ostaje prilagodba postojećih procedura i iskorištavanje dostupnih subvencija, dok se ogromna prednost odnosi na privrednike koji takođe mogu biti prosumeri. Uz malo strpljenja i pravovremenu informisanost, možete postati dio globalnog trenda energetske nezavisnosti i održivosti.

A father holding his son and a mother holding her daughter, all smiling while holding a model of a house with solar panels on the roof.

Novosti

Rezultati istraživanja zainteresiranosti građana Federacije Bosne i Hercegovine za potencijalna ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri

27. 01. 2025. admin

U periodu od 04. septembra do 31. decembra 2023. godine Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) je proveo istraživanje o zainteresiranosti građana Federacije Bosne i Hercegovine za potencijalna ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri. U istraživanju su, popunjevanjem elektronskog anketnog upitnika na internet stranici Operatora za OIEiEK, sudjelovala 494 ispitanika. Izvještaj o rezultatima istraživanja dostupan je na internet stranici Operatora za OIEiEK (www.oieiek.ba).

Izvor: OIEiEK

Ovo anketno ispitivanje građana Federacije BiH imalo je za cilj prikupiti podatke o interesu za ulaganje u izgradnju, odnosno, prikupiti podatke o stavovima građana Federacije BiH o jednokratnoj finansijskoj potpori za izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, a što predstavlja jednu od novih nadležnosti Operatora za OIEiEK proisteklu iz novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je interes anketiranih građana Federacije BiH za izgradnju solarnih elektrana – prosumeri visok, jer je 97,3% anketiranih građana Federacije BiH iskazalo interes za izgradnju pomenutih elektroenergetskih postrojenja. Po mišljenju anketiranih građana Federacije BiH najveći interes za izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja iskazan je za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona (19,8%), a zatim slijede Kanton Sarajevo (19,6%) i Zeničko-dobojski kanton (16,1%).

Kako će početkom primjene novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije Operator za OIEiEK preuzeti nadležnost za provedbu jednokratnog sufinansiranja izgradnje postrojenja prosumera iz kategorije domaćinstva to su za Operatora za OIEiEK bili od izuzetnog značaja i stavovi građana o ovoj vrsti sufinansiranja.

Tako je 99% ispitanika odlučno za izgradnju solarne elektrane-prosumer ukoliko bi im se obezbijedila jednokratna finansijska potpora-subvencija u određenom procentualnom iznosu vrijednosti investicije. Po mišljenju anketiranih građana prosjek od 50% iznosa potpore (od ukupne vrijedosti inevesticije) je dovoljan kako bi se odlučili za izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

Postupak jednokratnog sufinansiranja izgradnje postrojenja prosumera iz kategorije domaćinstva propisat će se Programom o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva koji će donijeti Operator za OIEiEK uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH. Ovaj program će sadržavati način dodjele jednokratnog sufinansiranja, socijalni aspekt sufinansiranja, visinu sufinansiranja, kriterije za sufinansiranje, kao i odredbe o ravnomjernom regionalnom učešću. Rezultate ovog istraživanja Operator za OIEiEK će, između ostalog, koristiti i za kreiranje što pravednijeg postotka jednokratnog sufinansiranja.

Kao najveće prepreke za ulaganje u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri anketirani građani su istakli nedostatak finansijskih sredstava, kao i nejasne i komplikovane procedure za ishođenje potrebnih dozvola, te dug proces postupanja relevantnih institucija po zahtjevima istih. Pored navedenog, anketirani građani su stava da vlada nizak nivo informisanosti o procedurama ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, odnosno o benefitima ulaganja u izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

Svjestan odgovornosti svoje uloge na tržištu obnovljivih izvora energije Operator za OIEiEK je Planom rada za 2024. godinu planirao i aktivnosti na provedbi edukativnih radionica i zajedničkih sastanaka s predstavnicima kantonalnih ministarstava, lokalnih zajednica, medija, te javnu kampanju informisanja javnosti o koristima ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri.

Kako je cilj Federacije BiH, a time i Operatora za OIEiEK, potaknuti što veću izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, posebno iz kategorije domaćinstava, kako bi, u konačnici, građani Federacije BiH bili što manje energetski ovisni, to će Operator za OIEiEK javnu kampanju informisanja javnosti provoditi s posebnim osvrtom na one kantone Federacije BiH za čija područja je, ovim rezultatima, iskazan najmanji interes građana za ulaganje u izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

S ciljem pojednostavljenja procedura ishođenja dozvola za ulaganje u izgradnju solarnih elektrana, Operator za OIEiEK je već pokrenuo aktivnosti na planiranju zajedničkih sastanaka s predstavnicima kantonalnih ministarstava i drugih relevantnih institucija na temu prilagođavanja propisa koji se odnose na građenje. Operator za OIEiEK će ove sastanke inicirati kako bi na nivou cijele Federacije Bosne i Hercegovine za građane bile jednake procedure, ali i pojednostavljen postupak pribavljanja dozvola koje proističu iz kantonalnih zakona o građenju za izgradnju solarne elektrane na sopstvenom stambenom objektu.

Izvještaj o rezultatima istraživanja Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju o zainteresiranosti građana Federacije Bosne i Hercegovine za potencijalna ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri

1 2 3 4