Facebook Pixel
Gračaničkih gazija b.b. 75320 Gračanica
office@hdsolar.ba Radno vrijeme: 08:00 - 16:00
+387 35 411 642 Dodatne informacije
Zatražite ponudu

Tag: CBAM

Novosti

Od 2026. počinje primjena CBAM-a zbog kojeg je izgledno drastično poskupljenje struje, roba i usluga

27. 06. 2025.

Za manje od pola godine u Bosni i Hercegovini dogodit će se velika ekonomska promjena, a cijenu te promjene će platiti građani. Kolika će ta cijena biti, isključivo će ovisiti od bh. vlasti.

Izvor: klix.ba

Naime, sada je definitivno da će domaće kompanije od 1. januara sljedeće godine Evropskoj uniji plaćati porez za emisiju ugljendioksida (CO2), nazvan Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).

Razlog za to jeste što bh. vlast još nije ispunila ključne uslove kako bismo bili izuzeti od plaćanja CBAM-a, a ti uslovi su formiranje berze električne energije, povezivanje tržišta električne energije, uspostava unutrašnjeg sistem trgovine kvotama emisije CO2 (EU ETS) ili tzv. prava na zagađivanje i strategija klimatske neutralnosti do 2050.

Da je Bosna i Hercegovina uspostavila EU ETS, novac od kupovine kvota bi se prilivao u budžete domaćih institucija, a CBAM-om će se prilivati u budžet EU.

Šta je CBAM

Unija primjenjuje CBAM na sve trgovinske partnere izvan EU. Kada to ne bi bilo tako, onda bi neravnopravno tretirala svoje privredne subjekte koji već plaćaju porez za emisije štetnih plinova.

Jedan od osnovnih ciljeva jeste primorati kompanije u i izvan EU da pređu na obnovljive izvore energije i time smanje zagađenje okoliša. Kada ne bi bilo CBAM-a i EU ETS-a, onda ne bi bilo pretjeranog smisla da samo EU oporezuje svoje kompanije. Uvođenjem CBAM-a najviše će biti pogođene elektroprivrede u Bosni i Hercegovini kao značajne izvoznice struje uglavnom proizvedene iz fosilnih goriva, prvenstveno uglja. Shodno tome, bit će primorane promijeniti svoje proizvodne prakse, tj. više koristiti obnovljive izvore energije u svojoj proizvodnji. EU već četiri godine ukazuje domaćim vlastima na CBAM, ali uprkos tome, one su vrlo malo uradile kako bi ga izbjegle.

Kako funkcioniše CBAM

Izvoznici iz Bosne i Hercegovine u EU će od sljedeće godine svojim kupcima u Uniji morati podnositi izvještaje o godišnjoj emisiji CO2. Kupac u EU će na osnovu tog izvještaja kupovati certifikate po količini emitovanog CO2 (npr. 100 certifikata za 100 tona CO2). Certifikati se kupuju od nadležnog nacionalnog tijela. Unija će provjeravati da li su tačni podaci u izvještajima bh. izvoznika, a ukoliko ne budu tačni ili budu lažirani, predviđene su sankcije.

Od CBAM-a bit će izuzete kompanije koje koje emituju do 50 tona CO2, a time se izlazi u susret malim i srednjim preduzećima. Obaveze domaćih kompanija prema njihovim partnerima u EU će biti komunikacija s tim partnerima, prikupljanje podataka za izradu CBAM izvještaja (najveći izazov će biti izračun emisije CO2), izrada kvartalnih CBAM izvještaja te stalno praćenje izmjena u okviru CBAM-a i svog proizvodnog procesa.

Koliko košta CBAM

Cijena CBAM-a po toni CO2 je promjenjiva, a ta promjena ovisi o tržištu. Primjera radi, u jednom trenutku je ta cijena iznosila 180 eura po toni CO2.

EU kontinuirano vrši pritisak na bh. vlast kako bi intenzivirala prelazak na obnovljive izvore energije, a kako bi se u konačnici manje zagađivao okoliš i plaćalo manje za zagađivanje okoliša. Međutim, prema izvorima iz Unije, Bosna i Hercegovina po regulativi ovog pitanja stoji najlošije u Evropi. Koliko je situacija alarmantna govori i to da je jedna velika danska kompanija odbila poziv investirati u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, uprkos tome što Hercegovina ima ogroman potencijal u tom polju.

Osim loše regulative, dodatni je problem zastarjela infrastruktura (dalekovoda) za prijenos električne energije.

S obzirom na to da je izračun CBAM-a vrlo složen, niko ne zna precizno koliko će CBAM utjecati na bh . ekonomiju. Ono što se zna jeste da će to biti dramatično i da će to u konačnici platiti građani kroz skuplju energiju, pa samim tim skuplje robe i usluge. Primjena CBAM-a počet će 2026., s tim da će se naplaćivati od 2027. za 2026.

BiH na putu
Novosti

BiH na putu da za nekoliko godina izgubi čak 300 miliona KM: Novac koji može ostati u zemlji

05. 05. 2025.

Sve je više izgledno da će Evropska unija dodatno oporezovati uvoz iz Bosne i Hercegovine, što bi bio veliki ekonomski udar. Taj udar je moguće izbjeći, a da li će se izbjeći, isključivo zavisi od same Bosne i Hercegovine.

Izvor: klix.ba

EU namjerava dodatno finansijski opteretiti, ne samo uvoz iz Bosne i Hercegovine, već iz svih država koje nisu njene članice. Planirani namet je nazvan Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljika (CBAM), a njime će se oporezovati uvoz dobara, u čijoj proizvodnji se emituje ugljik.

Dva su razloga za uvođenje ovog poreza. Jedan razlog je zaštita okoliša, tj. CBAM je jedna od mjera za ostvarivanje cilja EU da do 2050. godine bude klimatski neutralna. Drugi razlog je zaštita ekonomije Unije od nelojalne konkurencije, tj. od ekonomije zemalja koje nisu članice EU, a u kojima ugljik nije nikako oporezovan ili nije adekvatno oporezovan. Naplata CBAM-a bi trebala početi 1. januara 2026.

Bosna i Hercegovina, kao i sve ostale države koje nisu članice EU, ima mogućnost da izbjegne CBAM, što govori da Unija ne želi dodatno napuniti svoj budžet. Naime, CBAM je moguće izbjeći uvođenjem sistema trgovine emisijama (EU ETS) koji u EU postoji od 2005. EU ETS podrazumijeva da kompanije mogu jedna od druge kupovati i prodavati kvote ili “pravo da zagađuju”.

Kvotama se trguje na berzi ili direktno između kompanija, a cijena kvota zavisi od ponude i potražnje. Pojedini privredni subjekti mogu besplatno dobiti kvote. Ko ne iskoristi svoju kvotu, može je prodati kao višak. Manja emisija ugljika znači i manji trošak, iz čega je jasno da je i EU ETS jedna od mjera EU za zaštitu okoliša.

EU ETS-om bi se punili budžeti u Bosni i Hercegovini dok bi se CBAM-om punio budžet Unije. Bosna i Hercegovina se Sofijskom deklaracijom obavezala na uspostavljanje EU ETS-a, a predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ) je obećala da će ovaj sistem trgovine biti uspostavljen.

No, direktor Energetske zajednice Artur Lorkowski je nedavno izjavio da sumnja da će Bosna i Hercegovina ispuniti sve uslove kako bi izbjegla CBAM. Među tim uslovima je usvajanje državnog zakona o električnoj energiji i uspostava berze električne energije na državnom nivou.

Opasnost od velikog ekonomskog udara

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) Vjekoslav Vuković je u razgovoru za Klix.ba objasnio kakav bi mogao biti učinak CBAM-a u trgovini s EU, u koju Bosna i Hercegovina izvozi 70 posto svojih proizvoda. Prvenstveno je ukazao koliki bi mogao biti finansijski gubitak bh. privrede.

“Puna primjena CBAM-a bi se odnosila na više od 40 posto izvoza Bosne i Hercegovine u EU, koji podrazumijeva aluminij, čelik, gvožđe, đubrivo, električnu energiju i cement. Bosna i Hercegovina bi bez EU ETS-a do 2030. izgubila 300 miliona KM koji bi završili u evropskim zemljama”, naglasio je Vuković.

Posebno je napomenuo na posljedice dodatnog oporezivanja električne energije, za koju je naveo da je najosjetljivija na primjenu bilo koje vrste poreza na ugljik. Naime, Bosna i Hercegovina je velika izvoznica struje koja je dominantno proizvedena iz uglja.

“Imajući u vidu efekat prelijevanja koji električna energija može imati na druge industrije i domaćinstva kroz povećanje prodajne cijene na lokalnom tržištu, što još nije procijenjeno, ekonomska stabilnost će biti glavna briga u narednih nekoliko godina”, istakao je.

Govoreći o izgledu da CBAM uzrokuje gašenje radnih mjesta, smanjenje plata i/ili gašenje samih kompanija, Vuković je konstatirao da mala i srednja preduzeća neće biti sprema poslovati bez profita ili pokrivati gubitke kako bi ublažile ili uklonile negativne utjecaje.

“Nadamo se da će kompanije ostati konkurentne, odnosno unaprijediti svoje poslovanje i zadržati postojeća, ali stvoriti prilike za nova tržišta te proširiti svoje proizvodne kapacitete i omogućiti nova zapošljavanja”, dodaje.

Pitali smo ga koje djelatnosti bi bile najviše pogođene uvođenjem CBAM-a.

“Ova uredba se u prvoj fazi primjene odnosi na šest sektora, a to su proizvodnja čelika i željeza, aluminija, električne energije, hidrogena, cementa i fertilizatora. Prema VTK-ovim analizama, najviše će biti pogođene grupe proizvoda aluminija, željeza i čelika te električne energije”, odgovorio je.

Podsjetio je da u Bosni i Hercegovini nije registriran izvoz hidrogena dok je izvoz fertilizatora značajno manji u odnosu na ostale sektore. Zatim je nastavio govoriti o ostalim bh. dobrima koje bi EU mogla dodatno oporezovati.

“Izvoz cementa nije velik u poređenju s prva tri spomenuta sektora, ali uz aluminij pokazuje najveću ovisnost od partnera u EU, što ovu granu čini izuzetno ranjivom zbog novonastalih uslova. Od ukupnog bh. izvoza aluminija u svijet, 89,88 posto se odnosi na izvoz u Uniju, a cementa 83,72 posto”, izjavio je.

Predsjednik VTK BiH je izdvojio podatke za koje smatra da govore da su domaće kompanije djelomično upoznate o tome šta znači EU ETS, odnosno CBAM. Ukazao je da su te podatke dobili anketiranjem provedenim u decembru prošle godine.

“Analizom odgovora 76 kompanija je zaključeno da 58,7 kompanija ne zna šta su direktne i indirektne emisije ugljendioksida (CO2) njihovih proizvoda, ali žele da više znaju u tome, dok 38,7 posto zna šta su direktne i indirektne emisije CO2 njihovog proizvoda. Nadalje, 42,1 posto kompanija ne zna da li moraju izvještavati o emisijama u prekursorima (hemijskom spoju) njihovih proizvoda dok 36,8 posto kompanija zna da li moraju izvještavati o emisijama u prekursorima njihovih proizvoda, tj. emisijama njihovih dobavljača”, obrazložio je.

Prema Vukovićevim riječima, spomenutom analizom je utvrđeno da su prvenstveno velike kompanije pokazale spremnost za ulazak u CBAM te da neke od kompanija već čuvaju novac za plaćanje ovog poreza.

“Istina je da je dosta procesa u kompanijama provodi stihijski ili zbog pritiska inozemnih kupaca, ali značajan broj njih primjenjuje različite prakse (LED rasvjeta, termoizolacija, proizvodnja električne energije iz Sunčeve energije za potrebe vlastite proizvodnje, korištenje biomase ili biogasa i slično). Pojedini investiraju u inovacije i održivost”, dodaje.

Tvrdi da je većina privrednih subjekata izrazila spremnost da investira u zelene tehnologije jer su u njima prepoznale poslovnu priliku.

Šta rade nadležni

Dok iz VTK BiH i privrednici pozivaju vlasti da ispune uslove za izbjegavanje CBAM-a, muk je u ministarstvu koje je najodgovornije za ispunjavanje tih uslova. Naime, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na naš upit. Što bržu reakciju državne vlasti traže i u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (FMERI).

“Federacija Bosne i Hercegovine se zalaže za hitno donošenje zakona o električnoj energiji na državnom nivou. FMERI je dostavilo Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa svoj stav o prijedlogu ovog zakona te time izvršilo svoju obavezu”, ukazali su.

U FMERI-u su naglasili da će biti vrlo teško poduzeti bilo kakve mjere u slučaju primjene CBAM-a.

CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
CBAM Roundtable A group of people participating in a roundtable discussion
Novosti

Bh. izvoznici u problemima: Izazovi u implementaciji CBAM-a, dugoročno ugrožen pristup tržištu EU

19. 02. 2025.

Bosanskohercegovački privrednici i izvoznici okupili su se na okruglom stolu posvećenom Mehanizmu za prilagođavanje granica ugljenika (CBAM) i unapređenju konkurentnosti bh. izvoznika, zajedno s relevantnim akterima iz javnog i privatnog sektora, regulatornih tijela i industrije.

Izvor: klix.ba

Ovaj susret, organizovan od strane Američke trgovačke komore u BiH (AmCham BiH), imao je za cilj analizu trenutnog statusa implementacije CBAM-a u BiH, sagledavanje njegovih posljedica po privredu te identifikaciju mogućih rješenja za ublažavanje negativnih efekata ovog nameta.

CBAM je mehanizam Evropske unije koji sprječava “curenje ugljika” premještanjem proizvodnje u zemlje s blažim ekološkim standardima. Od 1. januara 2026. godine postaje obavezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodika izvan EU, koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO₂. CBAM funkcioniše paralelno s Evropskim sistemom trgovanja emisijama (ETS), osiguravajući da i uvezena roba podliježe istim ekološkim standardima. Iako je obaveza formalno na uvoznicima, očekuje se da će trošak biti prebačen na bh. izvoznike, čime se smanjuje njihova konkurentnost u EU.

BiH se suočava s izazovima u implementaciji CBAM-a zbog visokog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu. Poseban problem predstavlja činjenica da su proizvodi iz sektora koji su inicijalno obuhvaćeni CBAM-om u 2023. godini činili oko 15 posto ukupnog bh. izvoza u EU.

S obzirom na to da BiH još uvijek nije uvela Sistem trgovanja emisijama (ETS) niti alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO₂, domaći privrednici neće imati mogućnost priznavanja eventualno plaćenih karbon taksi u BiH kao kompenzaciju prilikom obračuna CBAM-a. Ovo povećava troškove uvoza bh. proizvoda u EU, smanjuje njihovu konkurentnost i dugoročno ugrožava pristup tržištu EU.

Zaključci sa okruglog stola:

Bh. izvoznici će od 1. januara 2026. godine plaćati CBAM porez na proizvode poput željeza, čelika, aluminija, cementa i električne energije.

EU uvoznici bh. proizvoda obuhvaćenih CBAM-om od 1. januara 2026. morat će kupovati CBAM certifikate, budući da BiH nema nacionalni model obračuna emisija.

Bosna i Hercegovina se opredijelila za implementaciju EU ETS sistema, ali njegovo uvođenje neće biti moguće do 2026. godine, a planirano je tek do 2030. godine. Proces je usporen zbog neusvajanja Mape puta za uspostavu MRV i ETS modela od strane Vijeća ministara BiH, iako je rok bio kraj 2024. godine.

Bh. izvoznici u sektorima obuhvaćenim CBAM-om do tada će ostati izloženi ovom nametu, koji će se naplaćivati pri uvozu u EU.

Sredstva prikupljena kroz CBAM ostaće u budžetu EU, umjesto da budu reinvestirana u dekarbonizaciju i modernizaciju bh. privrede.

Neophodno je osigurati hitne finansijske i regulatorne mjere podrške za bh. izvoznike kako bi se ublažili negativni efekti CBAM-a. Ovo uključuje subvencije za smanjenje emisija, investicije u dekarbonizaciju i olakšice za prilagođavanje proizvodnih procesa, kako bi bh. kompanije mogle ostati konkurentne u EU. Sve dosadašnje reforme uglavnom su povećale troškove poslovanja, te je ključno hitno razviti mehanizme podrške za privredu u tranziciji ka održivijem poslovanju.

Energetska politika BiH treba omogućiti industrijama pristup konkurentnijoj i čišćoj električnoj energiji kako bi se smanjio njihov ugljični otisak i izloženost CBAM-u. Ključni koraci uključuju povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, unapređenje energetske efikasnosti i regulisanje trgovine električnom energijom između privrednih subjekata. Trenutno, kompanije koje su investirale u obnovljive izvore ne mogu prodavati višak energije, što ograničava tržišnu fleksibilnost. Olakšavanjem kupovine zelene energije i omogućavanjem njene prodaje smanjili bi se troškovi poslovanja i povećala otpornost bh. privrede na klimatske regulative EU.

S obzirom na složenost prilagođavanja CBAM-u i visoke, nenadoknadive troškove, svi učesnici okruglog stola složili su se da je potrebno hitno uspostaviti javni dijalog između vlasti i bh. izvoznika, raditi na pojednostavljenju procedura i osigurati pristup finansijskim mehanizmima koji će im omogućiti konkurentnost.

Okrugli stol okupio je predstavnike ključnih institucija, uključujući Delegaciju EU u BiH, Direkciju za evropske integracije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oba entitetska ministarstva energije i rudarstva, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Udruženje poslodavaca FBiH, Vanjskotrgovinsku komoru BiH, Privrednu komoru FBiH, kao i predstavnike privatnog i finansijskog sektora. Cilj je bio analizirati uticaj CBAM-a i ETS-a na bh. privredu te identificirati moguće pravce djelovanja.

AmCham BiH će nastaviti podržavati bh. privrednike u navigaciji kroz nove regulatorne izazove i potaknuti relevantne vladine institucije da glas proizvodnih firmi i izvoznika bude uključen u proces donošenja odluka na nacionalnom nivou.

Novosti

BiH na putu da za nekoliko godina izgubi čak 300 miliona KM

16. 12. 2024.
Sve je više izgledno da će Evropska unija dodatno oporezovati uvoz iz Bosne i Hercegovine, što bi bio veliki ekonomski udar. Taj udar je moguće izbjeći, a da li će se izbjeći, isključivo zavisi od same Bosne i Hercegovine, piše Klix.

EU namjerava dodatno finansijski opteretiti, ne samo uvoz iz Bosne i Hercegovine, već iz svih država koje nisu njene članice. Planirani namet je nazvan Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljika (CBAM), a njime će se oporezovati uvoz dobara, u čijoj proizvodnji se emituje ugljik.

Dva su razloga za uvođenje ovog poreza. Jedan razlog je zaštita okoliša, tj. CBAM je jedna od mjera za ostvarivanje cilja EU da do 2050. godine bude klimatski neutralna. Drugi razlog je zaštita ekonomije Unije od nelojalne konkurencije, tj. od ekonomije zemalja koje nisu članice EU, a u kojima ugljik nije nikako oporezovan ili nije adekvatno oporezovan. Naplata CBAM-a bi trebala početi 1. januara 2026.

Bosna i Hercegovina, kao i sve ostale države koje nisu članice EU, ima mogućnost da izbjegne CBAM, što govori da Unija ne želi dodatno napuniti svoj budžet. Naime, CBAM je moguće izbjeći uvođenjem sistema trgovine emisijama (EU ETS) koji u EU postoji od 2005. EU ETS podrazumijeva da kompanije mogu jedna od druge kupovati i prodavati kvote ili “pravo da zagađuju”.

Kvotama se trguje na berzi ili direktno između kompanija, a cijena kvota zavisi od ponude i potražnje. Pojedini privredni subjekti mogu besplatno dobiti kvote. Ko ne iskoristi svoju kvotu, može je prodati kao višak. Manja emisija ugljika znači i manji trošak, iz čega je jasno da je i EU ETS jedna od mjera EU za zaštitu okoliša.

EU ETS-om bi se punili budžeti u Bosni i Hercegovini dok bi se CBAM-om punio budžet Unije. Bosna i Hercegovina se Sofijskom deklaracijom obavezala na uspostavljanje EU ETS-a, a predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ) je obećala da će ovaj sistem trgovine biti uspostavljen.

No, direktor Energetske zajednice Artur Lorkowski je nedavno izjavio da sumnja da će Bosna i Hercegovina ispuniti sve uslove kako bi izbjegla CBAM. Među tim uslovima je usvajanje državnog zakona o električnoj energiji i uspostava berze električne energije na državnom nivou.

Opasnost od velikog ekonomskog udara

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) Vjekoslav Vuković je u razgovoru za Klix.ba objasnio kakav bi mogao biti učinak CBAM-a u trgovini s EU, u koju Bosna i Hercegovina izvozi 70 posto svojih proizvoda. Prvenstveno je ukazao koliki bi mogao biti finansijski gubitak bh. privrede.

“Puna primjena CBAM-a bi se odnosila na više od 40 posto izvoza Bosne i Hercegovine u EU, koji podrazumijeva aluminij, čelik, gvožđe, đubrivo, električnu energiju i cement. Bosna i Hercegovina bi bez EU ETS-a do 2030. izgubila 300 miliona KM koji bi završili u evropskim zemljama”, naglasio je Vuković.

vjekoslav vukovic
Vjekoslav Vuković, predsjednik VTK BiH (Foto: VTK BiH)

Posebno je napomenuo na posljedice dodatnog oporezivanja električne energije, za koju je naveo da je najosjetljivija na primjenu bilo koje vrste poreza na ugljik. Naime, Bosna i Hercegovina je velika izvoznica struje koja je dominantno proizvedena iz uglja.

“Imajući u vidu efekat prelijevanja koji električna energija može imati na druge industrije i domaćinstva kroz povećanje prodajne cijene na lokalnom tržištu, što još nije procijenjeno, ekonomska stabilnost će biti glavna briga u narednih nekoliko godina”, istakao je.

Govoreći o izgledu da CBAM uzrokuje gašenje radnih mjesta, smanjenje plata i/ili gašenje samih kompanija, Vuković je konstatirao da mala i srednja preduzeća neće biti sprema poslovati bez profita ili pokrivati gubitke kako bi ublažile ili uklonile negativne utjecaje.

“Nadamo se da će kompanije ostati konkurentne, odnosno unaprijediti svoje poslovanje i zadržati postojeća, ali stvoriti prilike za nova tržišta te proširiti svoje proizvodne kapacitete i omogućiti nova zapošljavanja”, dodaje.

Pitali smo ga koje djelatnosti bi bile najviše pogođene uvođenjem CBAM-a.

“Ova uredba se u prvoj fazi primjene odnosi na šest sektora, a to su proizvodnja čelika i željeza, aluminija, električne energije, hidrogena, cementa i fertilizatora. Prema VTK-ovim analizama, najviše će biti pogođene grupe proizvoda aluminija, željeza i čelika te električne energije”, odgovorio je.

Podsjetio je da u Bosni i Hercegovini nije registriran izvoz hidrogena dok je izvoz fertilizatora značajno manji u odnosu na ostale sektore. Zatim je nastavio govoriti o ostalim bh. dobrima koje bi EU mogla dodatno oporezovati.

“Izvoz cementa nije velik u poređenju s prva tri spomenuta sektora, ali uz aluminij pokazuje najveću ovisnost od partnera u EU, što ovu granu čini izuzetno ranjivom zbog novonastalih uslova. Od ukupnog bh. izvoza aluminija u svijet, 89,88 posto se odnosi na izvoz u Uniju, a cementa 83,72 posto”, izjavio je.

Predsjednik VTK BiH je izdvojio podatke za koje smatra da govore da su domaće kompanije djelomično upoznate o tome šta znači EU ETS, odnosno CBAM. Ukazao je da su te podatke dobili anketiranjem provedenim u decembru prošle godine.

“Analizom odgovora 76 kompanija je zaključeno da 58,7 kompanija ne zna šta su direktne i indirektne emisije ugljendioksida (CO2) njihovih proizvoda, ali žele da više znaju u tome, dok 38,7 posto zna šta su direktne i indirektne emisije CO2 njihovog proizvoda. Nadalje, 42,1 posto kompanija ne zna da li moraju izvještavati o emisijama u prekursorima (hemijskom spoju) njihovih proizvoda dok 36,8 posto kompanija zna da li moraju izvještavati o emisijama u prekursorima njihovih proizvoda, tj. emisijama njihovih dobavljača”, obrazložio je.

Prema Vukovićevim riječima, spomenutom analizom je utvrđeno da su prvenstveno velike kompanije pokazale spremnost za ulazak u CBAM te da neke od kompanija već čuvaju novac za plaćanje ovog poreza.

“Istina je da je dosta procesa u kompanijama provodi stihijski ili zbog pritiska inozemnih kupaca, ali značajan broj njih primjenjuje različite prakse (LED rasvjeta, termoizolacija, proizvodnja električne energije iz Sunčeve energije za potrebe vlastite proizvodnje, korištenje biomase ili biogasa i slično). Pojedini investiraju u inovacije i održivost”, dodaje.

Tvrdi da je većina privrednih subjekata izrazila spremnost da investira u zelene tehnologije jer su u njima prepoznale poslovnu priliku.

Šta rade nadležni

Dok iz VTK BiH i privrednici pozivaju vlasti da ispune uslove za izbjegavanje CBAM-a, muk je u ministarstvu koje je najodgovornije za ispunjavanje tih uslova. Naime, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na naš upit. Što bržu reakciju državne vlasti traže i u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (FMERI).

“Federacija Bosne i Hercegovine se zalaže za hitno donošenje zakona o električnoj energiji na državnom nivou. FMERI je dostavilo Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa svoj stav o prijedlogu ovog zakona te time izvršilo svoju obavezu”, ukazali su.

U FMERI-u su naglasili da će biti vrlo teško poduzeti bilo kakve mjere u slučaju primjene CBAM-a.

Događaji Novosti

Zatvorena 2. Sarajevska sedmica energije i klime 2024: Platforma za konkretne akcije i partnerstva

04. 10. 2024.

Sarajevska sedmica energije i klime (SECW) 2024. zatvorena je 27. septembra, nakon pet intenzivnih dana posvećenih ključnim temama energetske i pravedne tranzicije, klimatskih promjena, ESG-a, te najaktuelnih tema ETS-a i CBAM-a, prenosi klix.ba.

Centralne teme ovogodišnjeg događaja bile su “Zajedno prema karbonskoj neutralnosti”, “Pravedna tranzicija i kritične mineralne sirovine”, “Oblikovanje budućnosti električne energije”, te posebni dani posvećeni vizionaru Emeriku Blumu u Energoinvestu i oblikovanju energetske sigurnosti i nezavisnosti u Privrednoj komori FBiH.

Tokom SECW-a održano je 19 panela i devet pratećih događaja, koji su iznjedrili bogate diskusije i važne zaključke. Paneli su pružili priliku za konstruktivne razgovore o izazovima i mogućnostima koje predstoje u sektorima energetike i klime.

Ognjen Marković iz EU4Energy, moderator panela posvećenog organizaciji veleprodajnog tržišta električne energije i uspostavljanju berze električne energije u BiH, istakao je ključnu ulogu ovakvih platformi u ubrzavanju tranzicije:

“Prezentacije i diskusija na Panelu X su još jednom pokazale neophodnost uspostavljanja berze električne energije u BiH. Tek nakon njenog uspostavljanja slijedi put sa puno izazova prema priključenju EU tržištu kroz povezivanje tržišta. Neupitno je da funkcionalna berza potpomaže ubrzanje investiranja u obnovljive izvore energije, dok redizajnirano tržište treba da donese sigurnost investitorima i zaštitu kupcima od velikih promjena cijena električne energije.”

Ove godine, SECW je bio i platforma za iniciranje nekoliko važnih projekata i partnerstava, među kojima se izdvaja potpisivanje sporazuma između Energoinvesta i Wattkrafta, čime su postavljeni temelji za buduće energetske projekte. Također, potpisano je više značajnih sporazuma, poput osnivanja Centra za održivu energetsku tranziciju, nastavka aktivnosti bh. općina u saradnji sa Štokholmskim institutom za okoliš (SEI), kao i drugih bilateralnih dogovora između organizacije.

Prof. Mustafa Musić, potpredsjednik Programskog odbora SECW-a, osvrnuo se na buduće korake u energetskom sektoru:

“U narednom periodu očekujemo značajno intenziviranje dekarbonizacije kroz povećanje energetske efikasnosti, kako na strani proizvodnje tako i na strani potrošnje energije. Diversifikacija proizvodnje ka obnovljivim izvorima, naročito u elektroenergetskom sektoru, biće ključna u narednim godinama. Iako će Bosna i Hercegovina biti suočena s određenim izazovima zbog sporijeg donošenja regulatornog okvira i infrastrukturnih projekata, uz pravi pristup možemo postati dio globalnog pokreta ka održivosti”, kazao je prof. Musić.

On je posebno naglasio da će fokus energetske tranzicije biti na inovacijama i novim tehničko-tehnološkim rješenjima:

“U narednom periodu očekujemo inovacije u tehnologijama na bazi obnovljivih izvora energije, povećanje kapaciteta vodiča na istim naponskim nivoima, kao i dalju digitalizaciju i decentralizaciju energetskih sistema. IT sektor i vještačka inteligencija igraće ključnu ulogu u održavanju stabilnosti i pouzdanog rada sistema”, zaključio je Musić.

Predsjednik Programskog odbora SECW-a, pomoćnik za energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, dr. Admir Softić, istakao je očekivanja za konkretne akcije nakon ovog događaja:

“Zaključci sa SECW-a poslužiće kao osnova za izradu preporuka koje će se odnositi na implementaciju međunarodnih obaveza vezanih za održivu energiju. Planiramo formirati savjetodavne grupe sastavljene od učesnika ovog događaja, koje će raditi na razvoju konkretnih projekata i inicijativa. Naša vizija je da SECW ne bude samo platforma za diskusiju, već i katalizator za stvarne promjene u oblasti energetskih politika.”

Dr. Softić je naglasio i važnost umrežavanja različitih aktera u cilju poticanja zajedničkih projekata:

“Jedan od ključnih rezultata ovogodišnjeg SECW-a je osnažena saradnja između vlasti, privatnog sektora, nevladinih organizacija i akademske zajednice. Ovaj dijalog je ključan za razmjenu znanja i iskustava, što će pomoći da postignemo zajedničke ciljeve održivog razvoja.”

Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH, budućnost SECW-a vidi kao sve značajniju ulogu u oblikovanju energetske politike. I to ne samo u BiH, već i u širem regionu.

“Ovaj međunarodni događaj ima potencijal da postane vodeća platforma za diskusiju o ključnim pitanjima vezanim za energetsku tranziciju i klimatske promjene, te da postavi standarde za slične događaje u budućnosti. Privredna komora će nastaviti pružati podršku kako bi SECW ostao relevantan i uticajan u godinama koje dolaze”, najavio je Jašarspahić.

Zina Jusić iz organizacionog odbora SECW-a izrazila je zahvalnost svim partnerima, sponzorima i učesnicima:

“Ovaj događaj ne bi bio ovako uspješan bez podrške naših partnera, pokrovitelja, sponzora i medijskih partnera. Njihov doprinos je bio od presudnog značaja za kvalitetu panela i događaja. Srdačno se zahvaljujemo svima koji su nam pomogli da realizujemo ovaj važan projekt i unaprijed se veselimo budućoj saradnji”, rekla je Jusić.

Generalni utisak svih učesnika SECW-a je da je ovaj događaj postao ključna platforma za regionalni i međunarodni dijalog o energetici i klimi, a već tokom ovogodišnjeg izdanja dogovoreni su novi projekti i partnerstva za narednu godinu.

Treća Sarajevska sedmica energije i klime (SECW 2025) održat će se od 22. do 26. septembra 2025. godine.

SECW 2024. su organizirali Privredna komora Federacije BiH i nLogic Advisory, uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, EU4Energy, Adriatic Metals BiH, Porsche BiH i SEI, pod visokim pokroviteljstvom dr. Denisa Bećirovića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, te mnogobrojnih partnera Zemlje partneri bile su Velika Britanija i Norveška.

Sve informacije, dnevni bilteni i materijali sa panela dostupni su na web stranici www.secw.ba.