Izvor: klix.ba
EU namjerava dodatno finansijski opteretiti, ne samo uvoz iz Bosne i Hercegovine, već iz svih država koje nisu njene članice. Planirani namet je nazvan Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cijene) ugljika (CBAM), a njime će se oporezovati uvoz dobara, u čijoj proizvodnji se emituje ugljik.
Dva su razloga za uvođenje ovog poreza. Jedan razlog je zaštita okoliša, tj. CBAM je jedna od mjera za ostvarivanje cilja EU da do 2050. godine bude klimatski neutralna. Drugi razlog je zaštita ekonomije Unije od nelojalne konkurencije, tj. od ekonomije zemalja koje nisu članice EU, a u kojima ugljik nije nikako oporezovan ili nije adekvatno oporezovan. Naplata CBAM-a bi trebala početi 1. januara 2026.
Bosna i Hercegovina, kao i sve ostale države koje nisu članice EU, ima mogućnost da izbjegne CBAM, što govori da Unija ne želi dodatno napuniti svoj budžet. Naime, CBAM je moguće izbjeći uvođenjem sistema trgovine emisijama (EU ETS) koji u EU postoji od 2005. EU ETS podrazumijeva da kompanije mogu jedna od druge kupovati i prodavati kvote ili “pravo da zagađuju”.
Kvotama se trguje na berzi ili direktno između kompanija, a cijena kvota zavisi od ponude i potražnje. Pojedini privredni subjekti mogu besplatno dobiti kvote. Ko ne iskoristi svoju kvotu, može je prodati kao višak. Manja emisija ugljika znači i manji trošak, iz čega je jasno da je i EU ETS jedna od mjera EU za zaštitu okoliša.
EU ETS-om bi se punili budžeti u Bosni i Hercegovini dok bi se CBAM-om punio budžet Unije. Bosna i Hercegovina se Sofijskom deklaracijom obavezala na uspostavljanje EU ETS-a, a predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ) je obećala da će ovaj sistem trgovine biti uspostavljen.
No, direktor Energetske zajednice Artur Lorkowski je nedavno izjavio da sumnja da će Bosna i Hercegovina ispuniti sve uslove kako bi izbjegla CBAM. Među tim uslovima je usvajanje državnog zakona o električnoj energiji i uspostava berze električne energije na državnom nivou.
Opasnost od velikog ekonomskog udara
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) Vjekoslav Vuković je u razgovoru za Klix.ba objasnio kakav bi mogao biti učinak CBAM-a u trgovini s EU, u koju Bosna i Hercegovina izvozi 70 posto svojih proizvoda. Prvenstveno je ukazao koliki bi mogao biti finansijski gubitak bh. privrede.
“Puna primjena CBAM-a bi se odnosila na više od 40 posto izvoza Bosne i Hercegovine u EU, koji podrazumijeva aluminij, čelik, gvožđe, đubrivo, električnu energiju i cement. Bosna i Hercegovina bi bez EU ETS-a do 2030. izgubila 300 miliona KM koji bi završili u evropskim zemljama”, naglasio je Vuković.
Posebno je napomenuo na posljedice dodatnog oporezivanja električne energije, za koju je naveo da je najosjetljivija na primjenu bilo koje vrste poreza na ugljik. Naime, Bosna i Hercegovina je velika izvoznica struje koja je dominantno proizvedena iz uglja.
“Imajući u vidu efekat prelijevanja koji električna energija može imati na druge industrije i domaćinstva kroz povećanje prodajne cijene na lokalnom tržištu, što još nije procijenjeno, ekonomska stabilnost će biti glavna briga u narednih nekoliko godina”, istakao je.
Govoreći o izgledu da CBAM uzrokuje gašenje radnih mjesta, smanjenje plata i/ili gašenje samih kompanija, Vuković je konstatirao da mala i srednja preduzeća neće biti sprema poslovati bez profita ili pokrivati gubitke kako bi ublažile ili uklonile negativne utjecaje.
“Nadamo se da će kompanije ostati konkurentne, odnosno unaprijediti svoje poslovanje i zadržati postojeća, ali stvoriti prilike za nova tržišta te proširiti svoje proizvodne kapacitete i omogućiti nova zapošljavanja”, dodaje.
Pitali smo ga koje djelatnosti bi bile najviše pogođene uvođenjem CBAM-a.
“Ova uredba se u prvoj fazi primjene odnosi na šest sektora, a to su proizvodnja čelika i željeza, aluminija, električne energije, hidrogena, cementa i fertilizatora. Prema VTK-ovim analizama, najviše će biti pogođene grupe proizvoda aluminija, željeza i čelika te električne energije”, odgovorio je.
Podsjetio je da u Bosni i Hercegovini nije registriran izvoz hidrogena dok je izvoz fertilizatora značajno manji u odnosu na ostale sektore. Zatim je nastavio govoriti o ostalim bh. dobrima koje bi EU mogla dodatno oporezovati.
“Izvoz cementa nije velik u poređenju s prva tri spomenuta sektora, ali uz aluminij pokazuje najveću ovisnost od partnera u EU, što ovu granu čini izuzetno ranjivom zbog novonastalih uslova. Od ukupnog bh. izvoza aluminija u svijet, 89,88 posto se odnosi na izvoz u Uniju, a cementa 83,72 posto”, izjavio je.
Predsjednik VTK BiH je izdvojio podatke za koje smatra da govore da su domaće kompanije djelomično upoznate o tome šta znači EU ETS, odnosno CBAM. Ukazao je da su te podatke dobili anketiranjem provedenim u decembru prošle godine.
“Analizom odgovora 76 kompanija je zaključeno da 58,7 kompanija ne zna šta su direktne i indirektne emisije ugljendioksida (CO2) njihovih proizvoda, ali žele da više znaju u tome, dok 38,7 posto zna šta su direktne i indirektne emisije CO2 njihovog proizvoda. Nadalje, 42,1 posto kompanija ne zna da li moraju izvještavati o emisijama u prekursorima (hemijskom spoju) njihovih proizvoda dok 36,8 posto kompanija zna da li moraju izvještavati o emisijama u prekursorima njihovih proizvoda, tj. emisijama njihovih dobavljača”, obrazložio je.
Prema Vukovićevim riječima, spomenutom analizom je utvrđeno da su prvenstveno velike kompanije pokazale spremnost za ulazak u CBAM te da neke od kompanija već čuvaju novac za plaćanje ovog poreza.
“Istina je da je dosta procesa u kompanijama provodi stihijski ili zbog pritiska inozemnih kupaca, ali značajan broj njih primjenjuje različite prakse (LED rasvjeta, termoizolacija, proizvodnja električne energije iz Sunčeve energije za potrebe vlastite proizvodnje, korištenje biomase ili biogasa i slično). Pojedini investiraju u inovacije i održivost”, dodaje.
Tvrdi da je većina privrednih subjekata izrazila spremnost da investira u zelene tehnologije jer su u njima prepoznale poslovnu priliku.
Šta rade nadležni
Dok iz VTK BiH i privrednici pozivaju vlasti da ispune uslove za izbjegavanje CBAM-a, muk je u ministarstvu koje je najodgovornije za ispunjavanje tih uslova. Naime, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine nisu odgovorili na naš upit. Što bržu reakciju državne vlasti traže i u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije (FMERI).
“Federacija Bosne i Hercegovine se zalaže za hitno donošenje zakona o električnoj energiji na državnom nivou. FMERI je dostavilo Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa svoj stav o prijedlogu ovog zakona te time izvršilo svoju obavezu”, ukazali su.
U FMERI-u su naglasili da će biti vrlo teško poduzeti bilo kakve mjere u slučaju primjene CBAM-a.
