Tag: HDSolar

Kako se Bosna i Hercegovina suočava sa prelaskom s uglja na održive izvore energije, zajednice se pitaju šta im budućnost donosi. Strah od gubitka radnih mjesta i pada kvaliteta života postaje sve veći, dok svijet prelazi na ekološki održivije ekonomije. Kako možemo osigurati da niko ne bude zapostavljen u ovom procesu?

Šta je pravedna tranzicija, šta ona znači za vas i kako možete aktivno učestvovati u njenom oblikovanju, saznajte u nastavku.

Šta je pravedna tranzicija?

Energija, klimatske promjene i zaštita okoliša postali su “vruće” teme, posebno tokom prirodnih katastrofa, nestanka struje ili zagađenja. Naučni konsenzus je jasan – potrebno je postepeno ukinuti ugalj i druge zagađujuće izvore energije kako bismo ublažili klimatsku krizu. Ipak, prelazak na ekološki održiviju ekonomiju daleko je od jednostavnog.

Složenost ove tranzicije leži u njenoj isprepletenosti – ona obuhvata više sektora, od energetike i transporta do poljoprivrede i upravljanja prirodnim resursima. Svaki sektor utječe na druge i istovremeno je pod njihovim utjecajem. Evropska unija (EU) postavila je cilj da postane karbonski neutralna do 2050. godine, što obećava značajne ekološke koristi, poput čišćeg zraka i obnovljenog zemljišta. Međutim, za regije bogate ugljem, kao što su dijelovi Bosne i Hercegovine, put naprijed je izazovniji. Zajednice se oslanjaju na industriju uglja za radna mjesta i ekonomsku stabilnost.

Ovdje koncept “pravedne tranzicije” postaje ključan, jer osigurava da nijedna regija ili zajednica ne bude zapostavljena dok prelazimo ka čistijoj budućnosti. Bez odgovarajućeg planiranja, gradovi bi mogli izgubiti sredstva za život. Pravedna tranzicija znači usklađivanje ekoloških ciljeva sa društvenim i ekonomskim stvarnostima.

Iako se koncept čini novim, zapravo je nastao 1980-ih godina, kada su sindikati u SAD-u tražili zaštitu za radnike pogođene novim ekološkim propisima. Iako ovo nije prva društvena tranzicija sa kojom se suočavamo, ona pruža jedinstvenu priliku za Bosnu i Hercegovinu da prihvati novi razvoj uz pažljivo planiranje i inkluzivan dijalog.

Zašto sada razgovaramo o ovoj temi?

Hitnost ovih rasprava postala je posebno jasna u Bosni i Hercegovini. Prošle sedmice je Sarajevska sedmica energije i klime (SECW) okupila različite partnere kako bi razgovarali o energetskoj budućnosti zemlje. Ovaj događaj je istakao i napredak koji se postiže, ali i mnoge nedostatke i izazove koji ostaju.

Jedan od popratnih događaja tokom SECW “Održiva tranzicija BiH: World Café & Swedish Fika“, fokusirao se na temu pravedne tranzicije. Švedska fika je tradicija u kojoj se razgovara o važnim temama uz kafu i kolačiće, a u ovom slučaju pružila je opuštenu, ali snažnu platformu za inkluzivne diskusije o održivoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Zašto Švedska? Zato što se može mnogo naučiti iz napora Švedske da pređe na ekološki održiviju ekonomiju.

Pobjednici i gubitnici

Energetske tranzicije mogu poremetiti zajednice. Dok neki mogu imati koristi od novih radnih mjesta i čišćeg okruženja, drugi – posebno oni vezani za rudnike uglja i termoelektrane – suočavaju se sa ozbiljnim izazovima. Radnici u ovim sektorima, zajedno sa svojim porodicama, mogli bi biti najteže pogođeni. Pravedna tranzicija zahtijeva da se osigura da ovi radnici, koji su izgradili svoje živote oko ovih industrija, ne budu ostavljeni po strani.

Osim radnika, tranzicija će također preoblikovati društvene dinamike, često pogoršavajući postojeće nejednakosti. Ranjive grupe, kao što su žene koje su nedovoljno zastupljene na tržištu rada i marginaliziranih zajednica, posebno su izložene riziku. Ako ne riješimo ove nejednakosti od samog početka, riskiramo da ojačamo jake, dok će ranjivi još više zaostajati.

Može li lokalna vlast pomoći?

Da, i njihova uloga je od ključnog značaja. I naučna istraživanja i praktična iskustva pokazuju da su lokalne vlasti ključni akteri u olakšavanju razgovora i izgradnji konsenzusa unutar zajednica. Općine i gradovi imaju potencijal da okupe različite zainteresovane strane – kompanije, građane i kreatore politika – i da stvore platforme za transparentan dijalog.

Međutim, ostaju važna pitanja:

• Da li se ove odluke donose zajednički, ili se nameću odozgo prema dolje?
• Da li postoji jasan konsenzus o budućem smjeru na svim nivoima?
• Da li lokalne vlasti imaju kapacitete za upravljajnje ovim složenim razgovorima?
• Mogu li osigurati da se ovi procesi odvijaju transparentno i odgovorno?

Dugoročno planiranje je ključno za rješavanje ovih pitanja. Često govorimo o kreiranju “mape puta” kako bismo usmjerili proces, ali stvarnost je složenija – više liči na šahovsku partiju gdje svaki potez utječe na širu sliku. Bez pažljivog planiranja, rizikujemo da upadnemo u “mrtvu poziciju”, gdje se ne može postići nikakav napredak. Lokalne vlasti moraju biti u centru ovog planiranja, opremljena alatima i podrškom za donošenje informisanih i inkluzivnih odluka.

U programu Održiva tranzicija Bosne i Hercegovine (“BiH SuTra”), koji podržava Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida), već sarađuju sa tri općine i jednim gradom kako bi ove planove tranzicije proveli u djelo, pokazujući da je promjena moguća. Vlade trebaju ubrzati implementaciju, osiguravajući da njihova obećanja postanu stvarnost – jer bez djelovanja, pravedna tranzicija ostaje neispunjeno obećanje.

Šta vi možete uraditi?

Iako vlade igraju ključnu ulogu, energetska tranzicija također zahtijeva aktivno učešće građana. Vaš glas je važan, a postoji mnogo načina na koje se možete uključiti. Bilo da prisustvujete lokalnim sastancima, podržavate ekološki prihvatljive projekte ili jednostavno započinjete razgovore o održivim praksama, svaka mala akcija doprinosi širem cilju.

Također možete potaknuti svoje lokalno izabrane predstavnike da usvoje ekološki prihvatljivije politike i osiguraju da tranzicija bude pravedna za sve. Sve počinje angažmanom – slično kao švedska fika, gdje se vode značajni razgovori uz šoljicu kafe. Osigurajmo da ti razgovori dovedu do stvarnih akcija, stvarajući pravedniju i zeleniju budućnost za Bosnu i Hercegovinu.