Facebook Pixel

Solarna revolucija pred vratima: Nova pravila i baterije mijenjaju sve u 2026.

Izvor: vecernji.hr

Važno je istaknuti da se nova pravila neće primjenjivati na postojeće korisnike solarnih elektrana – oni će i u idućih deset godina nastaviti koristiti sustav netiranja od dana kada je njihova elektrana puštena u trajni pogon.

Hrvatsku od 1. siječnja 2026. očekuju nova pravila u korištenju solarnih elektrana za kućanstva – ukida se dosadašnji sustav tzv. netiranja, u kojem su kućanstva mogla višak proizvedene energije „pohraniti“ u mrežu i kasnije ga koristiti bez dodatnih troškova. Umjesto toga, višak energije će se moći prodavati u mrežu po otkupnim cijenama, dok će se preuzeta energija iz mreže plaćati po punoj cijeni s uključenom mrežarinom.

Na prvi pogled to znači određene promjene, no zapravo je riječ o koraku prema modernijem i učinkovitijem načinu korištenja solarne energije – onome koji je već godinama standard u zapadnoj Europi i koja će Hrvatsku dovesti bliže europskim praksama, gdje je kombinacija solarnih elektrana i baterijskih sustava već uobičajeni standard. Upravo to je sljedeći korak u energetskoj tranziciji: maksimalno korištenje vlastite proizvodnje i veća energetska neovisnost.

Ključna promjena jest da će baterijski sustavi postati sve važniji dio svake solarne elektrane. Oni omogućuju spremanje viškova energije proizvedenih tijekom dana i njihovo korištenje navečer ili u trenucima kada potrošnja raste.

Postojeći korisnici i oni koji uđu do kraja 2025. – bez promjena
Važno je istaknuti da se nova pravila neće primjenjivati na postojeće korisnike solarnih elektrana – oni će i u idućih deset godina nastaviti koristiti sustav netiranja od dana kada je njihova elektrana puštena u trajni pogon.

Također, jednaka pravila vrijede i za sve one koji do 31. prosinca 2025. ishoduju Obavijest o mogućnosti priključenja od HEP ODS-a.

Drugim riječima, kućanstva koja se odluče za ugradnju elektrane do kraja 2025. godine ulaze u dosadašnji sustav obračuna viškova energije i nastavljaju koristiti pogodnosti netiranja. Zato mnogi stručnjaci smatraju da je druga polovica 2025. idealno vrijeme za investiciju.

Što donosi 2026.?
Za kućanstva koja će elektranu ugraditi nakon 1. siječnja 2026. godine, nova pravila ne znače kraj isplativosti, već početak jedne nove faze u kojoj će ključnu ulogu imati tehnologije poput baterijskih sustava. Umjesto da se višak energije predaje u mrežu, sve veći naglasak bit će na pohranjivanju vlastite proizvodnje i njezinom korištenju u trenucima kada je to kućanstvu najpotrebnije. Time korisnici dobivaju još veću neovisnost o mreži i bolju kontrolu nad vlastitom potrošnjom.

Takav pristup je dobrodošao upravo sada, u vremenu kada cijene električne energije rastu, dok vlastita proizvodnja ostaje stabilna i predvidiva. Solarne elektrane i dalje će donositi dugoročne uštede jer proizvode energiju desetljećima nakon ugradnje, a dodatnu sigurnost pružaju duga jamstva i osiguranje.

Važno je naglasiti da u novim okolnostima presudnu ulogu ima i odabir kvalitetne opreme. Posebno se izdvajaju mikroinverteri, jer za razliku od centralnih invertera, oni se ugrađuju na svaki solarni panel zasebno. Takvo rješenje omogućuje da svaki panel radi neovisno, što povećava sigurnost i učinkovitost, ali i daje slobodu u budućem širenju sustava. Ako kućanstvo u nekom trenutku poželi dodati još panela ili integrirati baterijski spremnik, to je moguće učiniti bez velikih intervencija.

Na domaćem tržištu po korištenju mikroinvertera je poznata tvrtka ENNA Next s više od 3.000 prodanih elektrana, ali i 150 nadogradnji. Njihove elektrane koriste upravo tehnologiju koja je u potpunosti kompatibilna s baterijskim sustavima, a uz to dolaze i s 25 godina jamstva na opremu te 10 godina osiguranja od elementarnih nepogoda. Time kupci dobivaju sigurnost i dugoročnu vrijednost, što je ključno kod ulaganja koje traje desetljećima. U ENNA Nextu savjetuju kupcima da dobro prouče što im se nudi, od tehnologije do korisničke podrške, kao i reputaciju i pouzdanost ponuđača elektrane.

Sadržaj nastao u suradnji s ENNA grupom.

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine će održati 14. redovnu sjednicu u srijedu u Mostaru, a jedna od tačaka dnevnog reda je rasprava o zahtjevu Elektroprivrede BiH za povećanje cijene električne energije.

Izvor: klix.ba

Riječ je o tački dnevnog reda pod nazivom Razmatranje i odlučivanje o Prijedlogu cijena za opskrbu krajnjih kupaca kod javnog opskrbljivača JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, a što je najavljeno na web stranici FERK-a.

Inače, ovo poskupljenje je obrazloženo na konferenciji za medije Elektroprivrede BiH održanoj 30. juna ove godine.

Predložene su blok tarife, a kako je Ikanović kazao imaju plavi, zeleni i crveni računi. Procjene prosječnog povećanja računa za tzv. zelene račune iznosi 4,8 posto, plave 6,3 posto i crvene 8,0 posto.

Podsjetimo, FERK kao regulatorno tijelo mora prvo odobriti prijedlog Elektroprivrede za korekciju cijena električne energije da bi u konačnici zaista i došlo do povećanja.

Prosumeri, odnosno tzv. kupci – proizvođači električne energije u Bosno i Hercegovini konačno će od 6. avgusta 2025. godine moći naplaćivati višak električne energije proizvedene iz solarnih elektrana.

Izvor: solarno.net

Prvi će to pravo moći ostvariti 56 prosumera u RS-u. Nakon godina čekanja, Mješoviti Holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ pozvao ih je da zaključe ugovore o snabdijevanju, iako nisu poreski obveznici, prenosi Buka.

Ova mogućnost proističe iz izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je u „Službenom glasniku BiH“ broj 25/25 dana 29. aprila 2025. godine, koji je stupio na snagu 7. maja, a primjenjuje se nakon 90 dana, odnosno od 6. avgusta.

Zaključenjem ugovora, kupci-proizvođači ostvaruju pravo na obračun električne energije po sistemu neto mjerenja. Neto mjerenje je komercijalna šema u kojoj se višak električne energije proizveden od strane kupca-proizvođača isporuči u mrežu i prenosi kao energetski kredit u naredni obračunski period, čime se umanjuje potrošnja u periodima kada je potrošnja veća od proizvodnje.

Pravo na neto mjerenje i neto obračun imaju kupci električne energije na prostoru cijele zemlje. Obzirom da u Federaciji tek počinje u praksi primjena zakonskih odredbi koje se odnose na prosumere, još nema podataka koliko je pravnih ili fizičkih lica ostvarilo ovu mogućnost.

Što se tiče RS-a, ukoliko kupci-proizvođači koji su do sada dobili dozvole da budu prosumeri, ne zaključe ugovor u zadanom roku, „ERS“ će im i dalje dostavljati račune samo za isporučenu električnu energiju, bez mogućnosti obračuna viškova iz vlastite proizvodnje.

Prosumeri godinama na čekanju

Prosumeri su ključni akteri u energetskoj tranziciji jer ne samo da smanjuju potrošnju iz centralizovanih izvora, već višak proizvedene energije predaju u mrežu, čime doprinose održivom razvoju. Međutim, iako su zakonski okvir i prava na neto mjerenje uspostavljeni prije nekoliko godina u RS-, a potom i u FBiH i Brčko distriktu, godinama se krše prava prosumera.

Podsjetimo, Srednjoškolski centar u Loparama, prvi zvanični prosumer od decembra 2023. godine, još nije dobio ugovor koji bi mu omogućio pravičan obračun viška energije. Prema podacima, oko 56 prosumera u RS suočava se sa istim problemom, dok ERS preuzima višak njihove energije i prodaje je, ali im za to ne plaća.

Regulatorna komisija za energetiku RS (RERS) je već dva puta naložila ERS-u da zaključi ugovore sa prosumerima i obračunava energiju po sistemu neto mjerenja, a Uprava za indirektno oporezivanje BiH potvrdila je da nema PDV prepreka za ovaj sistem.

Ipak, ERS je odbijala da postupi po ovim nalozima, pozivajući se na nejasnoće u vezi sa PDV-om. Sa ovim izmjenama Pravilnika konačno su uklonjene sve prepreke da prosumeri dobiju svoju naknadu za proizvedenu električnu energiju.

Pravo vrijeme za gradnju solarne elektrane za vlastite potrebe

Obzirom na najave da će u narednom periodu u Federaciji doći do izdvajanja Elektrodistribucije iz sistema Elektroprivrede što će vjerovatno utjecati i na novo, stručnjaci tvrde, značajno poskupljenje električne energije, sada je pravo vrijeme da postanete prosumeri i proizvodite električnu energiju iz vlastite solarne elektrane.

„S jedne strane ćemo imati poskupljenje električne energije, a sa druge već imamo izuzetno niske cijene opreme. Domaćinstva, čiji se mjesečni računi za električnu energiju kreću do 100 KM, za izgradnju mini-solarne elektrane na svom krovu trebaju izdvojiti oko 5.000 KM + PDV. Radi se domaćinstvima koja prosječno troše 3 kW električne energije. Uz veliki broj kreditnih linija sa povoljnim kamatnim stopama, te podsticaja kojih će u narednom periodu biti sve više, povrat investicije je do 5 godina, a vijek solarne elektrane 25 godina,“ kaže Ekrem Mušić, direktor EMT SOLAR.

U poređenju sa Srbijom i Crnom Gorom, koje već imaju 2.000, odnosno 4.000 prosumera koji viškove energije vraćaju u mrežu, BiH je još na početku.

A građani su itekako zainteresovani da budu energetski nezavisni.

Istraživanje Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK) iz prošle godine je pokazalo da je više od 97% FBiH zainteresovano za izgradnju solarnih elektrana za vlastite potrebe, ali da ih sprječava nedostatak sredstava i zakonske i podzakonske regulative. Konačno je većina tih problema riješena.

Bosanskohercegovački privrednici i izvoznici okupili su se na okruglom stolu posvećenom Mehanizmu za prilagođavanje granica ugljenika (CBAM) i unapređenju konkurentnosti bh. izvoznika, zajedno s relevantnim akterima iz javnog i privatnog sektora, regulatornih tijela i industrije.

Izvor: klix.ba

Ovaj susret, organizovan od strane Američke trgovačke komore u BiH (AmCham BiH), imao je za cilj analizu trenutnog statusa implementacije CBAM-a u BiH, sagledavanje njegovih posljedica po privredu te identifikaciju mogućih rješenja za ublažavanje negativnih efekata ovog nameta.

CBAM je mehanizam Evropske unije koji sprječava “curenje ugljika” premještanjem proizvodnje u zemlje s blažim ekološkim standardima. Od 1. januara 2026. godine postaje obavezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, đubriva, električne energije i vodika izvan EU, koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO₂. CBAM funkcioniše paralelno s Evropskim sistemom trgovanja emisijama (ETS), osiguravajući da i uvezena roba podliježe istim ekološkim standardima. Iako je obaveza formalno na uvoznicima, očekuje se da će trošak biti prebačen na bh. izvoznike, čime se smanjuje njihova konkurentnost u EU.

BiH se suočava s izazovima u implementaciji CBAM-a zbog visokog udjela fosilnih goriva u energetskom miksu. Poseban problem predstavlja činjenica da su proizvodi iz sektora koji su inicijalno obuhvaćeni CBAM-om u 2023. godini činili oko 15 posto ukupnog bh. izvoza u EU.

S obzirom na to da BiH još uvijek nije uvela Sistem trgovanja emisijama (ETS) niti alternativne mehanizme za smanjenje emisija CO₂, domaći privrednici neće imati mogućnost priznavanja eventualno plaćenih karbon taksi u BiH kao kompenzaciju prilikom obračuna CBAM-a. Ovo povećava troškove uvoza bh. proizvoda u EU, smanjuje njihovu konkurentnost i dugoročno ugrožava pristup tržištu EU.

Zaključci sa okruglog stola:

Bh. izvoznici će od 1. januara 2026. godine plaćati CBAM porez na proizvode poput željeza, čelika, aluminija, cementa i električne energije.

EU uvoznici bh. proizvoda obuhvaćenih CBAM-om od 1. januara 2026. morat će kupovati CBAM certifikate, budući da BiH nema nacionalni model obračuna emisija.

Bosna i Hercegovina se opredijelila za implementaciju EU ETS sistema, ali njegovo uvođenje neće biti moguće do 2026. godine, a planirano je tek do 2030. godine. Proces je usporen zbog neusvajanja Mape puta za uspostavu MRV i ETS modela od strane Vijeća ministara BiH, iako je rok bio kraj 2024. godine.

Bh. izvoznici u sektorima obuhvaćenim CBAM-om do tada će ostati izloženi ovom nametu, koji će se naplaćivati pri uvozu u EU.

Sredstva prikupljena kroz CBAM ostaće u budžetu EU, umjesto da budu reinvestirana u dekarbonizaciju i modernizaciju bh. privrede.

Neophodno je osigurati hitne finansijske i regulatorne mjere podrške za bh. izvoznike kako bi se ublažili negativni efekti CBAM-a. Ovo uključuje subvencije za smanjenje emisija, investicije u dekarbonizaciju i olakšice za prilagođavanje proizvodnih procesa, kako bi bh. kompanije mogle ostati konkurentne u EU. Sve dosadašnje reforme uglavnom su povećale troškove poslovanja, te je ključno hitno razviti mehanizme podrške za privredu u tranziciji ka održivijem poslovanju.

Energetska politika BiH treba omogućiti industrijama pristup konkurentnijoj i čišćoj električnoj energiji kako bi se smanjio njihov ugljični otisak i izloženost CBAM-u. Ključni koraci uključuju povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, unapređenje energetske efikasnosti i regulisanje trgovine električnom energijom između privrednih subjekata. Trenutno, kompanije koje su investirale u obnovljive izvore ne mogu prodavati višak energije, što ograničava tržišnu fleksibilnost. Olakšavanjem kupovine zelene energije i omogućavanjem njene prodaje smanjili bi se troškovi poslovanja i povećala otpornost bh. privrede na klimatske regulative EU.

S obzirom na složenost prilagođavanja CBAM-u i visoke, nenadoknadive troškove, svi učesnici okruglog stola složili su se da je potrebno hitno uspostaviti javni dijalog između vlasti i bh. izvoznika, raditi na pojednostavljenju procedura i osigurati pristup finansijskim mehanizmima koji će im omogućiti konkurentnost.

Okrugli stol okupio je predstavnike ključnih institucija, uključujući Delegaciju EU u BiH, Direkciju za evropske integracije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, oba entitetska ministarstva energije i rudarstva, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Udruženje poslodavaca FBiH, Vanjskotrgovinsku komoru BiH, Privrednu komoru FBiH, kao i predstavnike privatnog i finansijskog sektora. Cilj je bio analizirati uticaj CBAM-a i ETS-a na bh. privredu te identificirati moguće pravce djelovanja.

AmCham BiH će nastaviti podržavati bh. privrednike u navigaciji kroz nove regulatorne izazove i potaknuti relevantne vladine institucije da glas proizvodnih firmi i izvoznika bude uključen u proces donošenja odluka na nacionalnom nivou.

Jeste li ikada razmišljali o tome da istovremeno budete proizvođač i potrošač električne energije?

Upravo to omogućuje koncept prosumera – kombinaciju dviju uloga koja donosi uštede i doprinos održivosti. No, ko su tačno prosumeri i je li taj model isplativ u Bosni i Hercegovini?

Izvor: bljesak.info

Šta znači biti prosumer?

Pojam prosumer dolazi od engleskih riječi producer (proizvođač) i consumer (potrošač). Prosumer je krajnji korisnik električne energije koji proizvodi dio energije iz obnovljivih izvora, najčešće putem solarnih panela na krovu svoje kuće. Energiju koju ne potroši, prosumer može predati u elektroenergetsku mrežu i “sačuvati” za kasniju upotrebu. Primjerice, obitelj koja godišnje troši oko 4.000 kWh električne energije može instalirati solarnu elektranu snage 4 kW na krovu površine 20 m², što bi okvirno koštalo 4.000 KM. Time bi značajno smanjili troškove za električnu energiju, a višak energije koji proizvedu ljeti koristili bi zimi.

Kako postati prosumer u BiH?

Postati prosumer nije jednostavan proces, ali je izvediv. Potrebno je:

  • Instalirati solarne panele na vlastiti krov.
  • Pribaviti potrebne dozvole od nadležnih tijela i distributivnih operatera.
  • Zaključiti ugovor sa distributerom električne energije.

Nakon ispunjenja ovih koraka, postajete korisnik koji može proizvoditi energiju za vlastite potrebe i birati između dvije sheme obračuna:

  • Neto mjerenje: Višak energije se bilježi u obliku energetskog kredita.
  • Neto obračun: Višak energije se pretvara u novčanu protuvrijednost po dogovorenim uslovima.

Instalacijom elektrane i pribavljanjem svih potrebnih dozvola od nadležnih ministarstava i operatora distributivnih sistema, te zaključenjem ugovora s distributerom, kupac stječe pravo ujedno biti i proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, odnosno stječe status prosumera. Kao prosumer on ima mogućnost proizvodnjom električne energije iz vlastite elektrane pokriti dio svojih potreba za električnom energijom i tako umanjiti račun za električnu energiju. U praksi bi to značilo da u ljetnim mjesecima prosumer može potrošiti svu električnu energiju koju je sam proizveo, te tada ne preuzima električnu energiju od svog opskrbljivača, a viškove iznad svojih potreba predaje u mrežu. Njegov opskrbljivač taj višak ”čuva” za zimske mjesece kada prosumer troši više nego što proizvodi i onda mu taj višak ”vraća” kroz umanjenje računa za električnu energiju. Ostvareni višak prosumer može iskazati u obliku energetskog kredita, kada se njegov račun umanjuje kroz umanjenje preuzete električne energije od njegovog opskrbljivača ili u obliku monetarnog kredita kada se ovo umanjenje pretvara u novčanu protuvrijednost – po cijeni koja se plaća za utrošenu električnu energiju (bez mrežarine) pomnoženu koeficijentom 0,9. To je zapravo osnovna razlika između odabira sheme neto obračuna (kada se koristi monetarni kredit) ili neto mjerenja (kada se koristi energetski kredit).

Prilike i izazovi za prosumere u BiH

Iako je koncept prosumera u regiji u porastu – predvode ga Slovenija sa čak 50.000 prosumera, te Hrvatska i Crna Gora – Bosna i Hercegovina još uvijek zaostaje. Glavni problemi su kompleksna procedura izdavanja dozvola, koja tek treba biti pojednostavljena, nepostojeći PDV tretman za prosumere, zbog čega se čeka izmjena zakonske regulative, te nedostatak jasnih procedura za priključenje solarnih elektrana na mrežu.

Pozitivna vijest je da Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije predviđa subvencije za izgradnju ovakvih postrojenja. Međutim, spora prilagodba zakonske regulative trenutno ograničava brži razvoj ovog koncepta u BiH.

Zašto postati prosumer?

Osim očitih ušteda, status prosumera donosi niz prednosti poput:

  • Energetska nezavisnost– manja zavisnost o vanjskim opskrbljivačima,
  • Ekološka osviještenost – doprinos smanjenju emisija CO₂,
  • Dugoročna isplativost – iako inicijalna ulaganja mogu biti visoka, povrat investicije ostvaruje se kroz smanjene troškove električne energije,
  • Visina investicije u odnosu na uštede više nije visoka i povrat je relativno brz, maskimalno 4 godine. S poskupljenjem struje, povrat će biti još i brži.

Vrijeme je za akciju

Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za rast prosumerskog modela, no taj potencijal treba biti podržan efikasnim zakonodavnim i regulatornim okvirima. I dok su vlasti donijele akte i procedure, trenutno u našoj zemlji proces još uvijek tapka u mjestu jer se čeka na Elektroprivrede koje bi trebale sve pustiti u rad. Oni su ti koji trenutno drže kočnice u svojim rukama. U nadi kako će se stvari pokrenuti ili bolje rečeno ubrzati, i ako želite postati dio energetske tranzicije i ostvariti konkretne uštede, status prosumera svakako je opcija vrijedna razmatranja. Za građane BiH, najveći izazov ostaje prilagodba postojećih procedura i iskorištavanje dostupnih subvencija, dok se ogromna prednost odnosi na privrednike koji takođe mogu biti prosumeri. Uz malo strpljenja i pravovremenu informisanost, možete postati dio globalnog trenda energetske nezavisnosti i održivosti.

Smarter E South America održan je u São Paulu, Brazilu, 27. avgusta, a HDsolar je na izložbu donio najnovija rješenja u tehnologiji solarnih praćenja, kako bi podijelio i razmijenio inovacije sa globalnim partnerima.

Smarter E Južna Amerika je jedan od vodećih svjetskih događaja u oblasti nove energije, okupljajući više od 1.000 izlagača i desetine hiljada profesionalnih posjetilaca iz više od 50 zemalja i regija. Ne samo da pruža platformu za učesnike iz globalne industrije fotonaponskih sistema (PV) da prikažu tehnologiju i proizvode svojih kompanija, već i vrijednu priliku da se stekne duboko razumijevanje najnovijih trendova, političkog okruženja i mogućnosti za saradnju na južnoameričkom tržištu.

Na izložbi, HDsolar je predstavio najnovija rješenja u Mercury tracker tehnologiji. Mercury tracker koristi inovativno rješenje s električnim povezivanjem, eliminirajući potrebu za velikim brojem mehaničkih prijenosnih komponenti putem sinhronizovane veze između glavnih i podređenih kontrolnih sistema, čime se povećava kapacitet proizvodnje energije elektrane, dok se smanjuju troškovi instalacije i održavanja koje zahtijeva tradicionalno mehaničko povezivanje. Pored toga, kočioni sistem je duboko integrisan sa kontrolnim sistemom i ima mehanizam dvostrukog sigurnosnog jamstva, što ne samo da poboljšava sigurnost sistema pri suočavanju s visokim opterećenjima vjetrom, već i smanjuje operativne rizike i troškove održavanja. Optimizacijom ovih tehnologija i dizajna, Mercury trackeri korisnicima pružaju efikasna, sigurna i isplativija rješenja.

Gledajući u budućnost, HDsolar će nastaviti da se fokusira na tehnološke inovacije i optimizaciju proizvoda, s ciljem da klijentima širom svijeta ponudi efikasnija i pouzdanija rješenja za novu energiju.