Facebook Pixel

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine će održati 14. redovnu sjednicu u srijedu u Mostaru, a jedna od tačaka dnevnog reda je rasprava o zahtjevu Elektroprivrede BiH za povećanje cijene električne energije.

Izvor: klix.ba

Riječ je o tački dnevnog reda pod nazivom Razmatranje i odlučivanje o Prijedlogu cijena za opskrbu krajnjih kupaca kod javnog opskrbljivača JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, a što je najavljeno na web stranici FERK-a.

Inače, ovo poskupljenje je obrazloženo na konferenciji za medije Elektroprivrede BiH održanoj 30. juna ove godine.

Predložene su blok tarife, a kako je Ikanović kazao imaju plavi, zeleni i crveni računi. Procjene prosječnog povećanja računa za tzv. zelene račune iznosi 4,8 posto, plave 6,3 posto i crvene 8,0 posto.

Podsjetimo, FERK kao regulatorno tijelo mora prvo odobriti prijedlog Elektroprivrede za korekciju cijena električne energije da bi u konačnici zaista i došlo do povećanja.

Prosumeri, odnosno tzv. kupci – proizvođači električne energije u Bosno i Hercegovini konačno će od 6. avgusta 2025. godine moći naplaćivati višak električne energije proizvedene iz solarnih elektrana.

Izvor: solarno.net

Prvi će to pravo moći ostvariti 56 prosumera u RS-u. Nakon godina čekanja, Mješoviti Holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ pozvao ih je da zaključe ugovore o snabdijevanju, iako nisu poreski obveznici, prenosi Buka.

Ova mogućnost proističe iz izmjena Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je u „Službenom glasniku BiH“ broj 25/25 dana 29. aprila 2025. godine, koji je stupio na snagu 7. maja, a primjenjuje se nakon 90 dana, odnosno od 6. avgusta.

Zaključenjem ugovora, kupci-proizvođači ostvaruju pravo na obračun električne energije po sistemu neto mjerenja. Neto mjerenje je komercijalna šema u kojoj se višak električne energije proizveden od strane kupca-proizvođača isporuči u mrežu i prenosi kao energetski kredit u naredni obračunski period, čime se umanjuje potrošnja u periodima kada je potrošnja veća od proizvodnje.

Pravo na neto mjerenje i neto obračun imaju kupci električne energije na prostoru cijele zemlje. Obzirom da u Federaciji tek počinje u praksi primjena zakonskih odredbi koje se odnose na prosumere, još nema podataka koliko je pravnih ili fizičkih lica ostvarilo ovu mogućnost.

Što se tiče RS-a, ukoliko kupci-proizvođači koji su do sada dobili dozvole da budu prosumeri, ne zaključe ugovor u zadanom roku, „ERS“ će im i dalje dostavljati račune samo za isporučenu električnu energiju, bez mogućnosti obračuna viškova iz vlastite proizvodnje.

Prosumeri godinama na čekanju

Prosumeri su ključni akteri u energetskoj tranziciji jer ne samo da smanjuju potrošnju iz centralizovanih izvora, već višak proizvedene energije predaju u mrežu, čime doprinose održivom razvoju. Međutim, iako su zakonski okvir i prava na neto mjerenje uspostavljeni prije nekoliko godina u RS-, a potom i u FBiH i Brčko distriktu, godinama se krše prava prosumera.

Podsjetimo, Srednjoškolski centar u Loparama, prvi zvanični prosumer od decembra 2023. godine, još nije dobio ugovor koji bi mu omogućio pravičan obračun viška energije. Prema podacima, oko 56 prosumera u RS suočava se sa istim problemom, dok ERS preuzima višak njihove energije i prodaje je, ali im za to ne plaća.

Regulatorna komisija za energetiku RS (RERS) je već dva puta naložila ERS-u da zaključi ugovore sa prosumerima i obračunava energiju po sistemu neto mjerenja, a Uprava za indirektno oporezivanje BiH potvrdila je da nema PDV prepreka za ovaj sistem.

Ipak, ERS je odbijala da postupi po ovim nalozima, pozivajući se na nejasnoće u vezi sa PDV-om. Sa ovim izmjenama Pravilnika konačno su uklonjene sve prepreke da prosumeri dobiju svoju naknadu za proizvedenu električnu energiju.

Pravo vrijeme za gradnju solarne elektrane za vlastite potrebe

Obzirom na najave da će u narednom periodu u Federaciji doći do izdvajanja Elektrodistribucije iz sistema Elektroprivrede što će vjerovatno utjecati i na novo, stručnjaci tvrde, značajno poskupljenje električne energije, sada je pravo vrijeme da postanete prosumeri i proizvodite električnu energiju iz vlastite solarne elektrane.

„S jedne strane ćemo imati poskupljenje električne energije, a sa druge već imamo izuzetno niske cijene opreme. Domaćinstva, čiji se mjesečni računi za električnu energiju kreću do 100 KM, za izgradnju mini-solarne elektrane na svom krovu trebaju izdvojiti oko 5.000 KM + PDV. Radi se domaćinstvima koja prosječno troše 3 kW električne energije. Uz veliki broj kreditnih linija sa povoljnim kamatnim stopama, te podsticaja kojih će u narednom periodu biti sve više, povrat investicije je do 5 godina, a vijek solarne elektrane 25 godina,“ kaže Ekrem Mušić, direktor EMT SOLAR.

U poređenju sa Srbijom i Crnom Gorom, koje već imaju 2.000, odnosno 4.000 prosumera koji viškove energije vraćaju u mrežu, BiH je još na početku.

A građani su itekako zainteresovani da budu energetski nezavisni.

Istraživanje Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (OIEiEK) iz prošle godine je pokazalo da je više od 97% FBiH zainteresovano za izgradnju solarnih elektrana za vlastite potrebe, ali da ih sprječava nedostatak sredstava i zakonske i podzakonske regulative. Konačno je većina tih problema riješena.

Jeste li ikada razmišljali o tome da istovremeno budete proizvođač i potrošač električne energije?

Upravo to omogućuje koncept prosumera – kombinaciju dviju uloga koja donosi uštede i doprinos održivosti. No, ko su tačno prosumeri i je li taj model isplativ u Bosni i Hercegovini?

Izvor: bljesak.info

Šta znači biti prosumer?

Pojam prosumer dolazi od engleskih riječi producer (proizvođač) i consumer (potrošač). Prosumer je krajnji korisnik električne energije koji proizvodi dio energije iz obnovljivih izvora, najčešće putem solarnih panela na krovu svoje kuće. Energiju koju ne potroši, prosumer može predati u elektroenergetsku mrežu i “sačuvati” za kasniju upotrebu. Primjerice, obitelj koja godišnje troši oko 4.000 kWh električne energije može instalirati solarnu elektranu snage 4 kW na krovu površine 20 m², što bi okvirno koštalo 4.000 KM. Time bi značajno smanjili troškove za električnu energiju, a višak energije koji proizvedu ljeti koristili bi zimi.

Kako postati prosumer u BiH?

Postati prosumer nije jednostavan proces, ali je izvediv. Potrebno je:

  • Instalirati solarne panele na vlastiti krov.
  • Pribaviti potrebne dozvole od nadležnih tijela i distributivnih operatera.
  • Zaključiti ugovor sa distributerom električne energije.

Nakon ispunjenja ovih koraka, postajete korisnik koji može proizvoditi energiju za vlastite potrebe i birati između dvije sheme obračuna:

  • Neto mjerenje: Višak energije se bilježi u obliku energetskog kredita.
  • Neto obračun: Višak energije se pretvara u novčanu protuvrijednost po dogovorenim uslovima.

Instalacijom elektrane i pribavljanjem svih potrebnih dozvola od nadležnih ministarstava i operatora distributivnih sistema, te zaključenjem ugovora s distributerom, kupac stječe pravo ujedno biti i proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora, odnosno stječe status prosumera. Kao prosumer on ima mogućnost proizvodnjom električne energije iz vlastite elektrane pokriti dio svojih potreba za električnom energijom i tako umanjiti račun za električnu energiju. U praksi bi to značilo da u ljetnim mjesecima prosumer može potrošiti svu električnu energiju koju je sam proizveo, te tada ne preuzima električnu energiju od svog opskrbljivača, a viškove iznad svojih potreba predaje u mrežu. Njegov opskrbljivač taj višak ”čuva” za zimske mjesece kada prosumer troši više nego što proizvodi i onda mu taj višak ”vraća” kroz umanjenje računa za električnu energiju. Ostvareni višak prosumer može iskazati u obliku energetskog kredita, kada se njegov račun umanjuje kroz umanjenje preuzete električne energije od njegovog opskrbljivača ili u obliku monetarnog kredita kada se ovo umanjenje pretvara u novčanu protuvrijednost – po cijeni koja se plaća za utrošenu električnu energiju (bez mrežarine) pomnoženu koeficijentom 0,9. To je zapravo osnovna razlika između odabira sheme neto obračuna (kada se koristi monetarni kredit) ili neto mjerenja (kada se koristi energetski kredit).

Prilike i izazovi za prosumere u BiH

Iako je koncept prosumera u regiji u porastu – predvode ga Slovenija sa čak 50.000 prosumera, te Hrvatska i Crna Gora – Bosna i Hercegovina još uvijek zaostaje. Glavni problemi su kompleksna procedura izdavanja dozvola, koja tek treba biti pojednostavljena, nepostojeći PDV tretman za prosumere, zbog čega se čeka izmjena zakonske regulative, te nedostatak jasnih procedura za priključenje solarnih elektrana na mrežu.

Pozitivna vijest je da Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije predviđa subvencije za izgradnju ovakvih postrojenja. Međutim, spora prilagodba zakonske regulative trenutno ograničava brži razvoj ovog koncepta u BiH.

Zašto postati prosumer?

Osim očitih ušteda, status prosumera donosi niz prednosti poput:

  • Energetska nezavisnost– manja zavisnost o vanjskim opskrbljivačima,
  • Ekološka osviještenost – doprinos smanjenju emisija CO₂,
  • Dugoročna isplativost – iako inicijalna ulaganja mogu biti visoka, povrat investicije ostvaruje se kroz smanjene troškove električne energije,
  • Visina investicije u odnosu na uštede više nije visoka i povrat je relativno brz, maskimalno 4 godine. S poskupljenjem struje, povrat će biti još i brži.

Vrijeme je za akciju

Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za rast prosumerskog modela, no taj potencijal treba biti podržan efikasnim zakonodavnim i regulatornim okvirima. I dok su vlasti donijele akte i procedure, trenutno u našoj zemlji proces još uvijek tapka u mjestu jer se čeka na Elektroprivrede koje bi trebale sve pustiti u rad. Oni su ti koji trenutno drže kočnice u svojim rukama. U nadi kako će se stvari pokrenuti ili bolje rečeno ubrzati, i ako želite postati dio energetske tranzicije i ostvariti konkretne uštede, status prosumera svakako je opcija vrijedna razmatranja. Za građane BiH, najveći izazov ostaje prilagodba postojećih procedura i iskorištavanje dostupnih subvencija, dok se ogromna prednost odnosi na privrednike koji takođe mogu biti prosumeri. Uz malo strpljenja i pravovremenu informisanost, možete postati dio globalnog trenda energetske nezavisnosti i održivosti.

U organizaciji Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) jučer je u Mostaru održan okrugli stol na temu: „Harmonizacija postojećih odnosno novih propisa s ciljem pojednostavljenja procedura prilikom ishodovanja dozvola za prosumere”.
Izvor: OIEiEK

Ovaj događaj je okupio predstavnike Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Federalnog ministarstva prostornog uređenja, JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar, JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo, predstavnike kantonalnih ministarstava nadležnih za građenje i prostorno uređenje Zeničko-dobojskog kantona, Posavskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovačko-neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog kantona, Kantona 10, Unsko-sanskog kantona, kao i predstavnike Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini i međunarodnih organizacija USAID EPA 2 i GIZ-a.

Okrugli stol je održan s ciljem ispunjenja obaveza proisteklih iz člana 51. stav (2) Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije („Službene novine Federacije BiH“, broj: 82/23), odnosno pojednostavljenja procedura prilikom ishodovanja dozvola za prosumere od strane kantonalne uprave.

Stručni saradnik za mašinsku fazu i istraživanje i razvoj u Operatoru za OIEiEK, Armin Đuliman prisutnima je prezentirao ulogu prosumerskih postrojenja u provođenju energetske tranzicije, s jedne strane, te dobrobit za građane i privrednike koji ulažu u prosumerska postrojenja, s druge strane. Kroz prezenetaciju je dat pregled EU regulative, te primjeri dobre prakse iz Europske unije i regiona.

Posebno je istaknuto iskustvo pojedinih kantona iz Federacije Bosne i Hercegovine koji su već usvojili pojednostavljene procedure izgradnje krovnih solarnih elektrana koje se po novom zakonskom okviru mogu registrovati kao prosumerska postrojenja, o čemu je, također, govorila i pomoćnica ministra za prostorno uređenje i građenje Zeničko-dobojskog kantona Aida Sumbuljević.

U otvorenoj diskusiji predstavnici kantonalnih ministarstava prisutnima su pojasnili trenutnu situaciju, kao i poduzete aktivnosti na ispunjenju zakonskih obaveza, izražavajući punu spremnost za pojednostavljenje procedura prilikom ishodovanja dozvola za prosumere.

Govoreći o obavezi i značaju promovisanja prosumerskih postrojenja, odnosno informisanja javnosti o benefitima ulaganja u izgradnju prosumerskih postrojenja, glasnogovornica Operatora za OIEiEK, Nataša Mandrapa prisutne je informisala kako je Operator za OIEiEK donio Program o informisanju javnosti, te kako će i u narednom periodu biti pokrenute promotivne aktivnosti s ciljem osiguranja da sve informacija o izgradnji, odnosno benefitima sufinansiranja prosumerskih postrojenja blagovremeno stignu do svih zainteresiranih strana u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Podsjećamo kako je Operator za OIEiEK, 2. oktobra, održao zajednički sastanak s predstavnicima Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i elektroprivrednih poduzeća na području Federacije Bosne i Hercegovine s ciljem ispunjenja obaveza na pojednostavljenju procedura priključenja prosumera. Na jučerašnjem Okruglom stolu predstavnici JP EP HZHB d.d. Mostar, Maria Đogić  i JP EP BiH d.d. – Sarajevo Džemo Borovina, upoznali su prisutne o napretku u pripremi neophodnih podzakonskih akata, u koja su ugradili pojednostavljeni pristup priključka krovnih prosumerskih postrojenja, čim kantonalna ministarstva završe svoj dio. Istakli su i dogovor ove dvije elektroprivrede u smislu zajedničkog djelovanja prema Upravi za indirektno oporezivanje, kako bi se i posljednje nejasnoće vezane za obračun viškova proizvedene, i u mrežu predate, električne energije prosumerskih postrojenja obuhvatile izmjenom Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u BiH.

Učesnici Okruglog stola iskazali su zajednički stav na razvijanju dalje saradnje na realizaciji obaveza pojednostavljenja procedura izgradnje i priključenja prosumerskih postrojenja, kao i promovisanja obnovljivih izvora energije. Podrška realizaciji ovih obaveza posebno je iskazana od strane Maka Kamenice, direktora USAID-ovog projekta u Bosni i Hercegovini, radnog naziva, Projekat asistencije energetskom sektoru 2 (USAID EPA 2). Svrha ovog projekta je da pruži tehničku asistenciju razvoju održivog energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.

U periodu od 04. septembra do 31. decembra 2023. godine Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) je proveo istraživanje o zainteresiranosti građana Federacije Bosne i Hercegovine za potencijalna ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri. U istraživanju su, popunjevanjem elektronskog anketnog upitnika na internet stranici Operatora za OIEiEK, sudjelovala 494 ispitanika. Izvještaj o rezultatima istraživanja dostupan je na internet stranici Operatora za OIEiEK (www.oieiek.ba).
Izvor: OIEiEK

Ovo anketno ispitivanje građana Federacije BiH imalo je za cilj prikupiti podatke o interesu za ulaganje u izgradnju, odnosno, prikupiti podatke o stavovima građana Federacije BiH o jednokratnoj finansijskoj potpori za izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, a što predstavlja jednu od novih nadležnosti Operatora za OIEiEK proisteklu iz novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

 Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je interes anketiranih građana Federacije BiH za izgradnju solarnih elektrana – prosumeri visok, jer je 97,3% anketiranih građana Federacije BiH iskazalo interes za izgradnju pomenutih elektroenergetskih postrojenja. Po mišljenju anketiranih građana Federacije BiH najveći interes za izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja iskazan je za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona (19,8%), a zatim slijede Kanton Sarajevo (19,6%) i Zeničko-dobojski kanton (16,1%).

Kako će početkom primjene novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije Operator za OIEiEK preuzeti nadležnost za provedbu jednokratnog sufinansiranja izgradnje postrojenja prosumera iz kategorije domaćinstva to su za Operatora za OIEiEK bili od izuzetnog značaja i stavovi građana o ovoj vrsti sufinansiranja.

Tako je 99% ispitanika odlučno za izgradnju solarne elektrane-prosumer ukoliko bi im se obezbijedila jednokratna finansijska potpora-subvencija u određenom procentualnom iznosu vrijednosti investicije. Po mišljenju anketiranih građana prosjek od 50% iznosa potpore (od ukupne vrijedosti inevesticije) je dovoljan kako bi se odlučili za izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

Postupak jednokratnog sufinansiranja izgradnje postrojenja prosumera iz kategorije domaćinstva propisat će se Programom o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva koji će donijeti Operator za OIEiEK uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH. Ovaj program će sadržavati način dodjele jednokratnog sufinansiranja, socijalni aspekt sufinansiranja, visinu sufinansiranja, kriterije za sufinansiranje, kao i odredbe o ravnomjernom regionalnom učešću. Rezultate ovog istraživanja Operator za OIEiEK će, između ostalog, koristiti i za kreiranje što pravednijeg postotka jednokratnog sufinansiranja.

Kao najveće prepreke za ulaganje u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri anketirani građani su istakli nedostatak finansijskih sredstava, kao i nejasne i komplikovane procedure za ishođenje potrebnih dozvola, te dug proces postupanja relevantnih institucija po zahtjevima istih. Pored navedenog, anketirani građani su stava da vlada nizak nivo informisanosti o procedurama ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, odnosno o benefitima ulaganja u izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

Svjestan odgovornosti svoje uloge na tržištu obnovljivih izvora energije Operator za OIEiEK je Planom rada za 2024. godinu planirao i aktivnosti na provedbi edukativnih radionica i zajedničkih sastanaka s predstavnicima kantonalnih ministarstava, lokalnih zajednica, medija, te  javnu kampanju informisanja javnosti o koristima ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri.

 Kako je cilj Federacije BiH, a time i Operatora za OIEiEK, potaknuti što veću izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, posebno iz kategorije domaćinstava, kako bi, u konačnici, građani Federacije BiH bili što manje energetski ovisni, to će Operator za OIEiEK javnu kampanju informisanja javnosti provoditi s posebnim osvrtom na one kantone Federacije BiH za čija područja je, ovim rezultatima, iskazan najmanji interes građana za ulaganje u izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

S ciljem pojednostavljenja procedura ishođenja dozvola za ulaganje u izgradnju solarnih elektrana, Operator za OIEiEK je već pokrenuo aktivnosti na planiranju zajedničkih sastanaka s predstavnicima kantonalnih ministarstava i drugih relevantnih institucija na temu prilagođavanja propisa koji se odnose na građenje. Operator za OIEiEK će ove sastanke inicirati  kako bi na nivou cijele Federacije Bosne i Hercegovine za građane bile jednake procedure, ali i pojednostavljen postupak pribavljanja dozvola koje proističu iz kantonalnih zakona o građenju za izgradnju solarne elektrane na sopstvenom stambenom objektu.

Izvještaj o rezultatima istraživanja Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju o zainteresiranosti građana Federacije Bosne i Hercegovine za potencijalna ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri