Tuzla - HDsolar

Novosti

Tuzla prva u BiH izrađuje strategiju zelene tranzicije

23. 12. 2024. admin

Energetska, u javnosti poznata i kao zelena tranzicija jedan je od primarnih uvjeta za nastavak puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, a lokalne zajednice dosad su poduzele određene korake u tom kontekstu. Tu se ubraja i Tuzla, kao prvi grad u našoj zemlji koji će izraditi strategiju zelene tranzicije.

Izvor: KLIX

Ukoliko Bosna i Hercegovina želi pristupiti Evropskoj uniji energetsku tranziciju kao jedan od primarnih uvjeta mora provesti. Pitanje energetske efikasnosti i upotreba obnovljivih izvora energije posebno se nameće u aktuelnom periodu, a lokalne zajednice dosad su poduzele određene korake.

Među njima je i Tuzla, koja je zvanično počela sa izradom strategije zelene tranzicije, čime se potvrdilo opredjeljenje Gradske uprave prema zaštiti okoliša, čistom zraku i korištenju obnovljivih izvora energije.

Strategija će obuhvatiti jasne smjernice za unapređenje stanja okoliša, povećanje energetske efikasnosti i održivi razvoj tokom narednih deset godina. Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić navodi da je taj grad još 2019. godine postao pionir u Bosni i Hercegovini u oblasti energetske efikasnosti.

sastanak

“Kroz četiri linije podrške mi smo 2019. krenuli sa sufinansiranjem ugradnje toplotnih pumpi, utopljavanja objekata, peći na pelet i priključenje na sistem centralnog grijanja. Danas pravimo novi iskorak, predvodeći zelenu tranziciju i postavljajući temelje za čišći zrak i zdraviju okolinu. Ovo je prilika da udružimo napore na lokalnom, regionalnom i međunarodnom nivou, jer zagađeni zrak ne poznaje granice”, navodi Lugavić.

Izrada strategije predstavlja i ulaznicu za buduće investicije, jer Evropska unija i drugi donatori uslovljavaju finansijsku podršku postojanjem usklađenih strateških dokumenata.

“Ovo je prvi korak u višegodišnjem procesu koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva smanjenja emisije CO2 do 2050. godine, u skladu s evropskim standardima i globalnim prioritetima”, naglašava Lugavić.

Gradska uprava Tuzle planira koristiti vlastita sredstva, ali i aplicirati na fondove Evropske unije i bilateralnih donatora za realizaciju projekata zelene tranzicije.

“Tuzla će postati prvi grad u Bosni i Hercegovini s ovakvim strateškim dokumentom, što pokazuje vizionarski pristup. Zelena tranzicija donosi koristi na više nivoa – ekološke, društvene i ekonomske. Uz kvalitetan plan i međunarodnu saradnju, Tuzla ima priliku postati uzor drugim zajednicama”, smatra predstavnik Regionalne razvojne agencije iz Maribora Borut Jurišić.

Strategija zelene tranzicije, kao strateški dokument u Tuzli se izrađuje u okviru programa “Strateški pristup zelenoj tranziciji – SAGT”, u partnerstvu s Regionalnom razvojnom agencijom iz Maribora, BIT Centrom u Tuzli i uz podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).

Novosti

Slijedi li poskupljenje struje za zdravstvo u FBiH?

23. 12. 2024. admin

Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici razmatrao izgledan rast poskupljenja električne energije zdravstvenim ustanovama u ovom entitetu, javlja Klix.

Predsjednik Odbora Admir Čavalić (SBiH) je naveo da su sjednici prisustvovali predstavnici energetskog i zdravstvenog sektora te je obrazložio šta bi trebalo značiti to poskupljenje koje je planirano od 1. januara.

“Šta to znači – iako građani redovno uplaćuju doprinose za zdravstvo, dio tih doprinosa ide na otplatu visokih računa za električnu energiju. Pokušat ćemo to riješiti do kraja godine, da li izmjenama Zakona o električnoj energiji ili dopunama odluke Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) ili da dvije elektroprivrede formiraju novi tarifni model kako bi do kraja godine od njih bar dobili garancije, tj. izašli u susret ustanovama javnog zdravstva”, rekao je.

Ukazao je da se zdravstvenom sistemu, koji je socijalan, žele uvesti tržišne cijene električne energije.

“Pokušavamo naći rješenje da zavodi zdravstva budu potrošači od posebnog značaja. Hladni lanac, skladištenje vakcine, itd. – sve to je pod nekim upitnikom od naredne godine, razumijevajući da neki zavodi neće moći platiti električnu energiju, pogotovo kantonalni jer je najveći teret na njima”, dodaje.

Čavalić je ukazao da bi rast električne energije za zdravstvo trebao iznositi 20 posto.

Osvrnuo se i na uredbu kojom Vlada FBiH želi povećati primanja radnika u ovom entitetu.

“Kada je riječ o uredbi, Vlada FBiH je odustala od izmjena Zakona o porezu na dohodak. Nekoliko je problema u vezi uredbe i ne možemo ulaziti u njen meritum jer je pitanje da li postoji i da li je usvojena i da li je iko vidio dokument. Imamo neformalni, nepotpisani dokument i znamo da nije usvojen. Problematično je što imamo dokument, za koji premijer (Nermin Nikšić) kaže da je povjerljiv i da se ‘krije u javnosti’ – citiram premijera. Približava se kraj godine i poslodavci trebaju planirati budžete. Izuzetan je problem da smo u polovini decembra, a nemamo dokumente”, konstatirao je.

Prema njegovim riječima, izvjesno je da će se minimalna plata rasti sa 619 na 700 KM, a da je sve ostalo što se spominje u sivoj zoni.

Novosti

Energetska tranzicija BiH samo je na papiru od državnog značaja

16. 12. 2024. admin

Iako se deklarativno spominje na državnom nivou, energetska tranzicija Bosne i Hercegovine najvećim dijelom je spuštena na lokalne zajednice, koje nisu u mogućnosti u cijelosti odgovoriti svim nametnutim izazovima, prenosi Klix.

U praksi je vidljivo da brzina kretanja na “zelenom putu” ovisi od snage i finansijske moći bh. grada ili općine pa nisu svi s istim rezultatima.

Tuzla kao lokalna zajednica jedna je od najosvještenijih u Bosni i Hercegovini u kontekstu zelene tranzicije, koja sa sobom između ostalog donosi i upotrebu obnovljivih izvora energije, omogućavajući dodatnu energetsku sigurnost građana.

Međutim, u usporedbi s razvijenim evropskim zemljama evidentno je kaskanje, zbog čega se ukazuje na neophodnost angažmana viših nivoa vlasti.

“Važno je da svi problemi koje imamo, a koji su povezani sa energetskom sigurnosti, a u to se uključuje i energetska efikasnost, korištenje obnovljivih izvora energije te vođenje računa o energetski siromašnim domaćinstvima, počnu progresivnije rješavati. Za to je veoma važna podrška viših nivoa vlasti – od kantonalnog, preko federalnog pa sve do državnog, uključujući dobru volju međunarodnih institucija koje će nam omogućiti dodatna novčana sredstva”, kaže za Klix.ba direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić.

Stručnjaci navode da je energetska tranzicija skupa i za razvijene lokalne zajednice koje raspolažu znatnim finansijskim sredstvima, a proces je još teži onima sa nižim ekonomskim statusom.

Upravo osam lokalnih zajednica u Tuzlanskom kantonu je napravilo svoje planove za smanjenje energetskog siromaštva te je od njih stigao vapaj za pomoć od viših nivoa vlasti i međunarodne zajednice.

“Oni otvoreno traže partnere, navodeći da su definisali problem i pomažu koliki mogu, ali to prevazilazi njihove mogućnosti, odnosno ne mogu snositi kompletan teret rješavanja tog problema. Lokalne zajednice jesu bliske građanima, ali nisu odgovorne za sve probleme. Viši nivoi moraju prepoznati problem, spustiti se na nivo građana i pomoći im da prežive ovu energetsku tranziciju”, smatra Agić.

Tuzla je prvi grad u BiH koji je zvanično počeo s izradom strategije zelene tranzicije, čime se potvrdilo opredjeljenje Gradske uprave prema zaštiti okoliša, čistom zraku i korištenju obnovljivih izvora energije. Strategija će obuhvatiti jasne smjernice za unapređenje stanja okoliša, povećanje energetske efikasnosti i održivi razvoj tokom narednih deset godina.

No, kreiranju ovog dokumenta, prethodio je mukotrpni početak kretanja na tranzicijskom putu, koji je podrazumijevao realizaciju širokog spektra aktivnosti kroz nekoliko godina.

Miralem Mulać, pomoćnik gradonačelnika Tuzle za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica u razgovoru za Klix.ba kaže da je sve dosad poduzeto, zapravo primarno utjecalo na smanjenje zagađenja zraka i potrošnje električne i toplotne energije.

“Tuzla provodi strateške, ali i takozvane operativne aktivnosti te smo prvi u BiH započeli sufinansiranje mjera za smanjenje aerozagađenja, a što je dovelo i do povećanja stepena energetske efikasnosti, od utopljavanja objekata, ugradnje toplotnih pumpi, korištenja peći na pelet te priključenja na sistem daljinskog grijanja”, navodi Mulać.

miralem mulac — Miralem Mulać (Foto: A. K./Klix.ba)

Od 2019. do danas Gradska uprava Tuzle je provela 11 javnih poziva, a kako vrijeme odmiče zainteresiranost građana je sve veća, što pokazuje i buđenje svijesti u kontekstu važnosti očuvanja životne sredine.

“Dosad smo u realizaciju 1.100 mjera uložili 3,9 miliona KM, ali mi nemamo dovoljno sredstava koliko građani žele učestvovati u našim programima. Kroz strategiju je vidljivo rješavanje pitanja javnog gradskog prijevoza, zatim tu je i takozvana zelena infrastruktura, izgradnja parkova i fasada. Tu je i pronalazak alternativnih metoda snabdijevanja toplinskom i elektro-energijom, a već radimo na mapiranju potencijalnih izvora”, ističe Mulać, ukazujući na važnost podrške viših nivoa vlasti.

O svim spomenutim temama govorilo se tokom radionice s ciljem jačanja zagovaračkih aktivnosti vezanih za energetsku pravdu i unapređenje postojeće saradnje građanskog i javnog sektora u Tuzli.

Među organizatorima se našlo i Udruženje Front slobode iz kojeg uz zabrinutost zbog utjecaja zagađujućih izvora energije, posebno termoelektrana na ugalj, apeluju na vlasti i energetski sektor da ubrzaju ulaganja u obnovljive izvore energije te podrže prelazak na decentralizovanu energetsku mrežu.

“Bez participacije građana i odgovornosti donosioca odluka, energetska tranzicija može postati još jedan projekat koji zanemaruje potrebe lokalnih zajednica. Zahtijevamo planiranje zasnovano na nauci, socijalnoj pravdi i međugeneracijskoj solidarnosti. Pozivamo sve nivoe vlasti, privatni sektor i građane da sarađuju u izgradnji energetski sigurne i održive Tuzle, jer je budućnost naše zajednice upravo u našim rukama”, ističe predsjednik Udruženja Front slobode Adnan Gavranović.

Kao organizacija posvećena društvenoj pravdi, zaštiti životne sredine i demokratskom razvoju, Front slobode ističe važnost odgovorne energetske tranzicije koja garantira sigurnost, održivost i prava svih građana.

“Tuzla se suočava s dvostrukim izazovom, a to je potreba za osiguravanjem stabilnog snabdijevanja energijom i hitnost smanjenja utjecaja na životnu sredinu. Kao predstavnici civilnog društva, pozivamo na transparentan, inkluzivan i pravedan proces energetske tranzicije”, naglasio je Gavranović.

Na kraju kažimo i to da bi Bosna i Hercegovina do 2050. godine trebala postati karbonski neutralna država, što je njena obaveza koje se prihvatila potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zatim Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Pariškog sporazuma, Sofijske deklaracije i niza drugih dokumenata.

Međutim, da bismo ostvarili ono što nam je nametnuto, potrebno je da energetska tranzicija prestane biti samo na papiru od državnog značaja, što je činjenica iz prakse u ovome trenutku.